Arhiv tekstova

Za studente manjina 50 posto stipendija

Izvršno vijeće Vojvodine donijelo je odluku o izdvajanju sredstava za stipendiranje studenata za potrebe pokrajinske uprave, kako bi se osigurali stručnjaci kojih sada u pokrajinskim državnim službama nema ili bar nema dovoljno. Tim će studentima nakon završenih fakulteta biti osiguran posao, a uvjet da će nađu na listi stipendista je prosječna ocjena iznad 8,5 u prve tri godine studiranja, budući da je stipendija, dakle, predviđena za studente završnih godina.
    Prvi puta se u ovakvom projektu nalazi posebna stavka za studente iz manjinskih zajednica u Vojvodini – točnije radi se o četiri studenta od ukupno osam stipendista, a među njima je jedno mjesto osigurano za pripadnika romske nacionalnosti. Riječ je, kako napominju u pokrajinskoj upravi, o tzv. pozitivnoj diskriminaciji, kako bi se postigao viši stupanj zastupljenosti predstavnika manjina u državnim službama.
    Branislav Andrić, pomoćnik pokrajinskog tajnika za obrazovanje i kulturu, navodi da se radi o mladim stručnjacima različitih profila, jer se bilježi deficit u mnogim oblastima. Uz to, Tajništvo za manjine uskoro će početi angažirati nesvršene studente na praksu od godinu dana, kako bi stekli iskustvo u radu na takvim poslovima, što bi trebalo doprinijeti poboljšanju kadrovske strukture, starosne i nacionalne, kao i razine stručnosti tih službi. Ustanovili smo da postoji manjak tih stručnjaka, i što se poznavanja jezika tiče, ali i posebnih stručnjaka. Ta intervencija nije velika, ali je svakako dragocjena, kaže Andrić.
POZITIVNA DISKRIMINACIJA: Pozitivna diskriminacija je sve češći mehanizam zaštite prava i osiguravanja ravnopravnosti manjinskih zajednica u javnome životu u europskoj i svjetskoj praksi, a primjenjuje se i kada je riječ o drugim, a ne samo etničkim manjinama. Poznato je, naime, da oko sto milijuna Eurpoljana pripada manjinama i narodima bez država, a žive u 45 zemalja na Starom kontinentu, što svakako čini značajnu cifru. A svaka od tiha manjina je, naime, već sama po sebi diskriminirana svojom (malo)brojnošću, te osnovni demokratski princip »jedan glas jedan čovjek« nije moguće uvijek primijeniti a da ne budu oštećena kolektivna prava takvih zajednica.
    Princip pozitivne diskriminacije kod nas omogućuje Zakon o zaštiti manjina SRJ, kao i kasnije usvojena Povelja o ljudskim i manjinskim pravima SCG. Kako najavljuje ministar Rasim Ljajić, te zakonske odredbe će se i ubuduće primjenjivati, ali shodno mogućnostima države, i u jednom dugoročnom političkom procesu. Do sada je najviše primjenjivan prema romskoj etničkoj zajednici, prije svega osiguravanjem besplatnih udžbenika za najveći broj djece. Ove godine je najavljena mogućnost da se za svu romsku djecu u osnovnim školama osiguraju udžbenici, i određen broj stipendija za srednjoškolce i studente.
NEPROPORCIONALNOST: Kada je riječ o učešću manjina u radu pokrajinskih organa vlasti  i uopće u državnim službama, uočljiva je neproporcionalnost između broja stanovnika određene etničke zajednice i procenta njenog sudjelovanja u vlasti. Evidentno je da na mnogim bitnim funkcijama u općinskim i pokrajinskim službama broj pripadnika manjinskih naroda nije srazmjeran njihovom ukupnom broju.
    Prema istraživanju pokrajinskog Tajništva za manjine, kao i saveznog Ministarstva za manjine, utvrđen je visok stupanj njihove podzastupljenosti u organima vlasti, tj. da nacionalna struktura u državnim organima ne odgovara nacionalnom sastavu stanovništva Vojvodine. Odstupanje je posebno izraženo u slučaju predsjednika, potpredsjednika i tajnika skupština općina, odbornika te predsjednika i članova izvršnih odbora, a u još većoj mjeri kada je riječ o zastupljenosti manjina u sudovima i javnom tužilaštvu. Među predsjednicima i tajnicima vojvođanskih skupština općina, na primjer, nema niti jednog pripadnika češke, hrvatske, makedonske, njemačke i ukrajinske nacionalnosti.
   Prema anketi koju je objavio Vojvođanski centar za ljudska prava, u pokrajinskoj administraciji je mnogo manje Hrvata, Mađara, Makedonaca, Muslimana, Nijemaca, Roma, Rumunja, Slovaka, Slovenaca i Čeha, nego što je njihov udio u etničkoj strukturi Vojvodine. Proporcionalno tom udjelu u ovim službama je uposleno Bugara, Grka, Albanaca i Rusa, dok je udio Srba, Crnogoraca, Židova, Rusina i Ukrajinaca veći nego što je njihov udio u strukturi stanovništva prema popisu 1991. godine, kaže izvještaj Vojvođanskog centra za ljudska prava.
V. Laloš