Arhiv tekstova
Prvaka manje nego lani
Prošle godine su, uz manje probleme na početku školske godine, mališani okupljeni u četiri malobrojna odjela započeli ostvarivanje novog prava hrvatske zajednice u Vojvodini. Riješilo se za tu prigodu pitanje neophodnog kadra, riješilo se sa zakašnjenjem i pitanje udžbenika, no, najveći problem je bilo okupljanje novih prvaka za odjel na hrvatskom jeziku, odnosno animiranje roditelja da djecu upišu u takve novonastajuće odjele.
Ove godine, kao i prošle, najveću nejasnoću predstavljaju mališani. I udžbenici su se preveli, tiskat će se u Subotici, drugi pak stižu iz Zagreba, šalje ih Ministarstvo prosvjete Republike Hrvatske. Zahvaljujući pomoći matične domovine i ove godine je bio organiziran seminar za odgajatelje i učiteljice koje rade i koje žele raditi u takvim grupama u subotičkoj i somborskoj općini. Sve je tu, samo je prvaka opet manje od očekivanog.
JEDAN, DVA ODJELA…: Kao i prošle godine, sve zasluge za ovo što će biti i ove godine učinjeno pripadaju samo nekim pojedincima. Institucije se ponovno nisu dovoljno angažirale. No, najzaslužnijim se svakako može imenovati Dujo Runje, član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za obrazovanje, koji je i prije ove dužnosti, a i po imenovanju, ostao jedan od rijetkih koji je obilazio škole, organizirao sastanke s roditeljima i predstavnicima nadležnih organa. Uz sav taj trud, rezultati se ne mogu okarakterizirati kao jako dobri, no jedan od velikih utjecajnih faktora je mali natalitet na našim prostorima.
»OŠ ‘Ivan Milutinović’ u Subotici je već dobila suglasnost od Tajništva za obrazovanje i kulturu AP Vojvodine da otvori odjel s osam učenika«, kaže Dujo Runje. »U drugoj subotičkoj osnovnoj školi – ‘Matko Vuković’ – prošle je godine već bio formiran odjel na hrvatskom jeziku, pa smo podnijeli zahtjev Pokrajini da se odobri formiranje odjela i ove godine iako je prijavljeno za sada samo šest učenika. Smatramo da je i taj broj zadovoljavajući, budući da je prošle godine već bilo oformljeno prvo odjeljenje. Također je dogovoreno da se i za OŠ ‘Vladimir Nazor’ u Đurđinu, gdje su prijavljena samo tri učenika za odjel na hrvatskom jeziku, zatraži suglasnost Tajništva, jer je prošle godine u toj školi bila organizirana nastava na hrvatskom jeziku, a bit će i sljedeće. Uz to, roditelji to troje djece nisu spremni upisati djecu u kombinirana odjeljenja. Što se tiče OŠ ‘Matija Gubec’ u Tavankutu, trenutačno su i u njoj za nastavu na hrvatskom jeziku upisana tri učenika, te ako se pojavi još djece zatražit će se formiranje razreda, a ako se ne pojave novi mališani – odjel neće biti formiran. Ostalo je još neriješeno i pitanje područne OŠ ‘Ivan Milutinović’ u Maloj Bosni, gdje su prijavljena, također, tri učenika i u tijeku je animiranje ostalih roditelja. Ako ne dođe do formiranja odjela, ova djeca su voljna ići i u kombinirana odjeljenja.«
KNJIGE VEĆ ČEKAJU: Očigledno se ponuda u obliku izučavanja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture pokazala kao »pitkija« varijanta korištenja novog manjinskog prava, nego slušanje kompletne nastave na hrvatskom jeziku. Zato je dogovoreno s direktorima i nadležnima u Skupštini općine Subotica da se u školama u Starom Žedniku, Bikovu, Aleksandrovu, Maloj Bosni, Tavankutu, Đurđinu, te u dvije škole u Subotici (»Ivan Milutinović« i »Matko Vuković«) anketiraju učenici nižih razreda ovih osnovnih škola (od prvog do četvrtog razreda), kako bi se dobio pravi broj onih koji bi izučavali ovaj predmet. Kako i sam Dujo Runje očekuje, vjerojatno će za tu ponudu biti puno više zainteresiranih. Ovaj predmet će se izučavati i u osnovnim školama u Sonti i Bačkom Monoštoru, dok za Sombor i Bački Breg još nema preciznih podataka.
»Ove godine će knjige za nove prvake biti osigurane na vrijeme. Knjige iz matematike i prirode i društva, koje predstavljaju prijevod ovdašnjih knjiga, tiskat će se u subotičkoj tiskari »Birografika«, a slovarice i priručnici za hrvatski jezik stižu iz Zagreba od Ministarstva prosvjete Republike Hrvatske. Reforma školstva u Srbiji omogućava školama izbor udžbenika iz kojih će se raditi s djecom. Taj reformski sustav omogućava korištenje više udžbenika. Mi smo shodno tome zatražili iz Zagreba i udžbenike iz matematike i prirode i društva, kako bi učitelji mogli određene dijelove tih knjiga i radnih listova kopirati i koristiti za rad. Učitelji će imati primjerke raznih udžbenika, a ostavljena im je mogućnost da odaberu udžbenike i sadržaje koje smatraju najadekvatnijima. Neće svaki učenik imati više udžbenika, već samo učitelji, koji će za rad odabirati ono za što misle da je zanimljivo i korisno za rad u nastavi«, zaključuje član Izvršnog odbora HNV Dujo Runje.
INSTITUCIJE NEZAINTERESIRANE: I ove godine je, zahvaljujući potpori matične domovine, 14 odgajatelja i učitelja išlo na more gdje se održavao seminar iz hrvatskoga jezika.
»Nadam da će taj vid obuke naših odgajateljica i učiteljica prerasti u kontinuiranu i plansku edukaciju. Mi ćemo napraviti Plan kako to zamišljamo, a nadam se da će HNV imati koncept čitavog obrazovanja hrvatske zajednice u Vojvodini upravo zato da bi sve institucije i organizacije na tom području kontinuirano djelovale. Moramo biti svjesni da sporadični izleti i akcije ne mogu polučiti rezultate ako roditelji nisu dobili jasnu poruku od zajednice da je to značajno i da su razriješena sva pitanja i problemi koji su se pojavljivali oko upisa i same nastave na hrvatskom jeziku. Upravo je praksa pokazala da je pitanje obrazovanja kompleksno pitanje koje zahtijeva sinkroniziranu i koordiniranu akciju svih relevantnih čimbenika u hrvatskoj zajednici na ovim prostorima. To se, za sada, nije pokazalo kao takvo. Bez toga da se prvo shvati značaj ostvarivanja ovoga manjinskog prava ne može se raditi na lobiranju za upis novih učenika.
Više od pedeset godina nije egzistirao takav način obrazovanja, a mora se znati da je rad na takvom projektu rudarski posao, jer zahtijeva puno truda, a dobivaju se mršavi i nedovoljno vidljivi rezultati«, zaključuje o ovogodišnjim aktivnostima oko upisa mališana na nastavu na hrvatskom jeziku Dujo Runje.
Iako su mnogi u zajednici smatrali da će samo prve godine biti problem animirati roditelje u vezi upisa mališana u odjele na hrvatskom jeziku, taj problem je preživio prvu i ponovio se i u drugoj godini. Stabiliziralo se pitanje udžbenika, riješilo se kadrovsko pitanje, ponovno nedostaju samo – đaci. I to ove godine još više nego prošle.
Možda bi moguće otvaranje gimnazije s nastavom i na hrvatskom jeziku olakšalo moment opredjeljivanja. Bar za one koji unaprijed znaju da će im djeca studirati u Hrvatskoj.
Za sada – sve je tu, samo je djece malo… g
