U tamburaškoj glazbi prvi je koncertne skladbe s nazivom elegija skladao dr. Josip Andrić. Prva je ŠO-KAČKA ELEGIJA opus 83. skladana 31. prosinca 1940. godine. Nju je skladatelj posvetio svom rodnom selu Bukinu u Bačkoj. Kako se i po čisto hrvatskom imenu vidi, to je selo od davnina bilo naseljeno Šokcima. No u drugoj polovini 18. stoljeća stali su se u tom selu naseljivati Nijemci, koji su pomalo potiskivali starosjedioce – Šokce. Skladatelj nam u ovoj svojoj elegiji iznosi sudbinu svog rodnog sela, iz kojega se i on kao dijete preselio u Srijem. Kroz lijepu – šokačkim duhom prožetu melodiju te skladbe, osjeća se tugovanje, koje je izazvano Andrićevim sjećanjem na rodno selo.
    BUNJEVAČKA ELEGIJA opus 43 (1943. g.), jest, možemo reći, prava glazbena sestra šokačke legije. Nju je skladatelj posvetio bunjevačkim salašima. Poznato je da u Bačkoj žive dvije grane Hrvata: južnije su naseljeni samo Šokci, a sjevernije Bunjevci. I jedni i drugi su se za stare Austro-Ugarske monarhije teško odupirali odnarođivanju i tuđinskom ugnjetavanju. Bunjevci, koji su živjeli kao seljani uglavnom na svojim salašima tu izvan sela i gradova, gdje je bilo sve veće prisilno odnarođivanje, sačuvali su svoj jezik, svoju narodnu svijest, svoju bunjevštinu. To je eto lebdjelo pred očima skladatelja, kada je usred II. svjetskog rata, dok je Bačka opet stenjala pod tuđinom, skladao BUNJEVAČKU ELEGIJU, koju je završio 12. rujna 1943. g. Iako iz melodije te skladbe proizlazi tuga, ipak kroz nju probija i vedra nada da će jednom doći i prava sloboda.
Rodni kraj čovjek nikada ne zaboravlja. Uz njega nas veže cijelog života posebna ljubav, koja u raznim trenucima dolazi do jakog izražaja.
Tako se i radnja Andrićeve operete NA VRBI SVIRALA odvija u Bačkoj i Srijemu. Opereta NA VRBI SVIRALA prvo je glazbeno scensko djelo iz života bačkih Šokaca. Radnja se događa u selu Plavni, koje leži s druge strane Dunava nasuprot Vukovara, s kojim je to selo od davnine najuže ekonomski povezano. Skela između Plavne i Vukovara i u ovoj je opereti važan faktor. Prva zamisao te operete potječe iz 1912. godine, kada je skladatelj još kao požeški maturant skladao uvertiru. Iza toga je prošlo preo 40 godina, dok nije 1955. godine konačno operetu dovršio, te je 1. veljače 1956. godine u samoj Plavni bila i njena praizvedba.
Bio je to značajan kulturni događaj: mladež malog bačkog sela izvela je operetu, u kojoj su i radnja i glazba i libretista-skladatelj i svi izvođači iz istoga sela. Neka se na Plavnu ugledaju i druga naša ne samo sela, nego i gradovi, kako se s mnogo ljubavi, volje, kulturnog smisla i ustrajnog rada mogu uz čedne sile postići i lijepa ostvarenja.
Značajnu pozornost posvetio je dr. Josip Andrić skladanju većih koncertantnih opusa za tamburaške orkestre. Tako u njegovom glazbenom stvaralaštvu bilježimo i postanak sedam koncertnih uvertira.
Prva uvertira Josipa Andrića NA VRBI SVIRALA, opus 36. nastala je 1912. godine, dok je bio đak požeške gimnazije. Oblik uvertire je rapsodički s pet glazbenih tema, koje se oslanjaju na našu narodnu melodiku, a dvije od tih tema su upotrebljene kao djelomični citati (»Oj Savice« i »Moj se dragi na put sprema«). Uvertira koja počinje s kratkim motivima frule (svirale), cijela je mladenački poletna i živa te kulminira, kad je skladatelj iz melankoličnog motiva pjesme »Moj se dragi na put sprema« razvio završni dio u bravuroznom Allegro vivo koji ostavlja na slušaoce snažan dojam.
Druga po kronološkom redu nastajanja je uvertira REPUBLIKA, opus 99. koju je Andrić započeo skladati 1916. godine kao svečanu uvertiru SLOBODE, a poticaj za to dala mu je vijest usred Prvog svjetskog rata, da je tadašnja Antanta postavila kao svoj cilj, omogućiti narodima Austro-Ugarske, da se oslobode i stvore svoje vlastite samostalne republike. Obuzet radošću nad tom činjenicom skladatelj je napisao Uvod te uvertire kojom je izrazio čežnju za slobodom hrvatskog naroda i radost u očekivanju njena ostvarenja. Iz uvodnog motiva Slobode razvio je kasnije uvertiru koncipirajući uvertiru u sonatnom obliku. Cijela glazba te koncertne uvertire nadahnuta je sveča-nim karakterom, kroz koji probija borbeni zamah i radostan polet dovodeći do glazbene kulminacije zanos, što će biti ostvarena sloboda ovjenčana Republikom kao najjačom njenom garancijom.                     g