Neimari kulturne baštine

FA­BI­JAN ŠOVA­GO­VIĆ (1932. -2001.)

Vjerojatno najveći filmski glumac kojeg je Hrvatska ikada imala preminuo je u privatnom sanatoriju na Gornjem gradu u Zagrebu 1. siječnja, i bio pokopan 4. siječnja, 2001. godine, na svoj 69. rođendan, na Mirogoju. Pokojni doajen hrvatskog glumišta bio je bard scene koji se služio jednako i istodobno pesnicama i riječima, a u privatnom životu bio je grub koliko tolerantan, pisac i drvodjelac. Njegov rukopis »Sokol ga nije volio« pravo je remek-djelo (i) u književnim okvirima. Slavonac i Šokac rodom i podrijetlom, Šovagović je nerado napuštao svoju ravnicu, te je oporavak u planinama nakon četiri moždana udara podnosio vrlo teško. Rođen je u Ladimirevcima, na obali Karašice, pokraj Valpova, kamo su mu se preci prije nekih 4 stoljeća doselili s Kupresa. Školovao se u Osijeku, bio dobar đak, pisao pjesme i bio ministrant.
    Vrlo rano se posvetio glumi, najprije kao amater, a kasnije, nakon završene građevinske škole u Osijeku, upisao je Kazališnu akademiju u Zagrebu, kod Gavelle. Bio je članom Dramskog kazališta »Gavella«, Hrvatskog narodnog kazališta, Teatra u gostima, ali je najdulje bio »slobodnjak«. Najvažnije uloge na kazališnim daskama: Estragon (u »Čekajući Godota«), Lenbach (u »U agoniji«), Skup i Dundo Maroje, Tartuffe, Claudius u »Hamletu«), Lenjin (u »Travestijama«), Đuka Begović u istoimenoj monodrami Đure Kozarca (uloga koju je nakon Šovagovićeve smrti »naslijedio« Ivo Gregurević), a na filmu: »Svoga tijela gospodar«, »Breza«, »Prometej s otoka Viševice«, »Seljačka buna«, » Lisice« (Krste Papića, njegova omiljena uloga).
    Najveći hrvatski filmski glumac nikada nije dobio Zlatnu arenu u Puli. Kako je sam često u šali govorio, u »onoj« državi je snimao filmove, a u »ovoj« (misli na Hrvatsku, dakako) dobija moždane udare namjesto »onih« honorara. Briljantni tumač uloga intrigantnih osobenjaka i tvrdoglavaca u više od 120 igranih filmova i »seljak kraljevskoga držanja« ostavio je svoj raskošni talent u amanet svima koji vole teatar i film, a nemali dio istog prenio je na kćer i sina, također sjajne glumce.
R. G. T.

Najave

26. 07. - 92. »Dužionica« u Somboru

H. R. | 26. srpnja 2026.

HKUD „Vladimir Nazor“ organizira 92. Dužionicu, koja će biti održana 26. srpnja. Bandaš i bandašica ovogodišnje Dužionice su Dario Pekanović i Marija Lukić.

04. 08 - Hodočašće „Hod prema Majci“

H. R. | 4. kolovoza 2026.

Udruga mladih „Prijatelji nade“ organizira 4. kolovoza hodočašće „Hod prema Majci 2026.“

10. 08 - 14. 08. - XIX. Etnokamp Hrvatske čitaonice

H. R. | 14. kolovoza 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica organizira XIX. Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi, koji će biti održan od 10. do 14. kolovoza u župi sv. Roka u Subotici.

25. 07. - 16. 08. - Proštenja u svetištu Gospe Tekijske

H. R. | 16. kolovoza 2026.

U Biskupijskom svetištu Gospe Tekijske kod Petrovaradina od 25. srpnja do 16. kolovoza bit će održana misna slavlja u povodu Malih i Velikih Tekija, Preobraženja, Velike Gospe i blagdana sv. Roka.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.