BUDIMPEŠTA - Nakon 1994. i 1998. najviše političko tijelo Hrvata u Mađarskoj, Skupština Hrvatske državne samouprave sastala se 1. ožujka u Budimpešti, kako bi izabrala novo čelniš-tvo i odredila putove te krovne organizacije u sljedeće četiri godine. To je bio završni čin višemjesečnog izbornog procesa koji je započeo 20. listopada prošle godine izborima za mjesne i ma-njinske samouprave, a nastavljen skupom elektora 1. veljače 2003.
Nakon izbora utemeljeno je 107 hrvatskih manjinskih samouprava diljem zemlje, od Bačke do Gradišća. Odmah nakon tih izbora u nekim županijama, ponajviše u Baranji, pojavila se želja za promjenama, za decentralizacijom. Baranjci su željeli veći utjecaj na vođenje politike hrvatske zajednice u Mađarskoj, budući da je u toj regiji najveći broj Hrvata, najviše hrvatskih samouprava, te institucionalno zaleđe. Nažalost, u tim trenucima nije bilo dovoljno razumijeva-nja, nije pronađeno kompromisno rješenje i počeo je razdor među Hrvatima u Mađarskoj. Zastupnici mjesnih hrvatskih samouprava na skupu elektora odlučili su da će krovna organizacija imati 52 člana koji će među sobom izabrati čelništvo Hrvatske državne samouprave. Prema odluci skupštine predsjednik HDS-a postao je dr. Mijo Karagić, koji će ovo tijelo voditi u svom trećem mandatu, dok je za zamjenika predsjednika izabran ponovno Stipan Karagić. Hrvatska državna samouprava ima i tri dopredsjednika, a po modificiranom pravilniku o organizaciji i radu HDS-a formirana su i četiri stručna odbora (Odbor za financije, Odbor za pravna pitanja), Odbor za odgoj i obrazovanje i Odbor za kulturu, mladež, sport i vjerska pitanja. Na elektorskom skupu i osnivačkoj sjednici nije prihvaćen niti jedan prijedlog zastupnika iz Baranje, te se stoga izaslanici iz te županije nisu prihvatili nikakve dužnosti u biranim tijelima krovne organizacije Hrvata u Mađarskoj.
Pravno gledano osnivačka skupština završila je uspješno, no nakon nje ostalo je puno gorčine i nezadovoljstva u jednom dijelu zastupnika, te došlo je do ozbiljne podjele u hrvatskoj zajednici u Mađarskoj.
I. G.
