Arhiv tekstova
Krhka ljepota u slami
U Domu kulture u Tavankutu 11. srpnja promovirana je knjiga »Krhka ljepota trajna vrijednost« u okviru XVIII. Kolonije slamarki. Ova knjiga je pokušaj sagledavanja umjetnosti slamarki i ujedno afirmiranja originalne, izvorne naivne umjetnosti u tehnici slame, jer ova jedinstvena umjetnost još nema svoje pravo mjesto u našoj povijesti umjetnosti. Knjigu su u sadejstvu štampali Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« iz Tavankuta i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice. Jozefina Skenderović je ispred XVIII. saziva slamarki pozdravila renomirane slamarke i pletilje, te učesnike promocije: etnologa Luciju Franić Novak iz Zagreba, mr. Andriju Kopilovića dugogodišnjeg pratioca rada kolonije, književnika i publicistu Lazara Merkovića – recenzenta ove knjige, kao i povjesničare umjetnosti Olgu Šram i Olgu Kovačev Ninkov, zahvalivši se na kraju obitelji Čeliković na tehničkom uređenju knjige.
Govoreći o knjizi »Krhka ljepota trajna vrijednost«, Lazar Merković je rekao da temeljnu vrijednost knjige čine tekstovi renomiranih autora. U svom osvrtu na objavljene tekstove, L. Merković je rekao kako mr. Andrija Kopilović pišući o umjetnicama tehnike slame poentira da bez duhovnosti nema umjetnosti, zapažajući da pučke umjetnosti nastaju iz potrebe za dijalogom s prirodom i iz potrebe dijaloga stvaranja, a da tekst Tomislava Žigmanova ističe svu dramatiku stvaranja, dok rad povjesničara umjetnosti Bele Durancija o kreativnosti slamarki pruža uvid u kronologiju izložbi ove narodne umjetnosti uz konstataciju tri nezaobilazne faze u nastajanju slamarske naive: stvaralački nagon guščarica (agrarna prošlost, život na salašu, samovanje uz guske na strnjiki i bavljenje oblikovanjem slame), znalaštvo u službi folklora (dužijanca s perlicama, vincima i krunama kao rekvizitima rituala), te kreativna oslobođenost umjetnika naive (samosvojno komuniciranje s predmetnom stvarnošću). U svom daljem osvrtu na tekstove koje sadrži knjiga o izradi slika od slame, L. Merković je rekao u povodu objavljenih radova višeg kustosa Gradskog muzeja Subotica Olge Kovačev Ninkov i povjesničarke umjetnosti Olge Šram da je neophodno stručno izučavanje, obrada i prikaz rada slamarki kao stvaralaca likovnih djela naivne umjetnosti, zaključujući na kraju svog osvrta da je knjiga posvećena slikaru Stipanu Šabiću (1928.-2003.), koji je podržavao i promovirao rad slamarki počevši od davne 1962. godine u okviru KUD-a »Matija Gubec« u Tavankutu, tako da knjiga završava s intervjuom likovnog umjetnika Stipana Šabića, neumornog kulturnog pregaoca i pedagoškog djelatnika.
U nastavku programa Olga Šram je rekla da bi slamarke trebali doživljavati i proučavati kao predstavnice lokalne slamarske škole, kao što promatramo slikarske škole naive u Kovačici, Uzdinu ili kiparsku u Ernestinovu. Govoreći da škole naive poniču u jednom narodu kao produkt kulturnog nasljeđa, običaja i narodnog stvaralaštva, Olga Šram je istakla da slamarke imaju sve te pretpostavke da nose naziv škole, jer je njihovo stvaralaštvo pored toga i odraz stanja duha, te moralnih, društvenih i povijesnih osobitosti svog naroda, dok je mr. Andrija Kopilović potom naznačio da je ova knjiga poticaj za dalji istraživački rad o umjetnosti slamarki, te da će institut »Ivan Antunović« doprinositi daljem istraživanju i realizaciji monografije o umjetnosti u tehnici slame. Olga Kovačev Ninkov je u svom kratkom osvrtu na ličan i stručan doživljaj slika od slame iznijela konstataciju da je nužna potreba sagledavanja tehnike slamarstva i iz aspekta etnologije, jer je sam proces rada stvaranja slika proistekao iz tradicionalne vještine oblikovanja slame i zbog toga ona smatra da nepoznavanje osnovnog, tradicionalnog »jezika« vještine onemogućava pravilno i potpuno ocjenjivanje, što će zahtijevati dugotrajan rad do realizacije etnološke studije. Etnolog Lucia Franić Novak ukazala je da danas u svijetu živi etno trend koji je moderan i da su slike od slame jedinstvena umjetnost bunjevačkih Hrvatica s kojom se može ići direktno u svijet čime bi se promoviralo narodno stvaralaštvo koje je dio tradicije bazirano na žetvenim svečanostima.
Zvonko Sarić
