Arhiv tekstova

Autocestama do izborne pobjede?

Uoči početka turističke sezone otvoreno je 138 kilometara novih dionica na autocestama Zagreb-Varaždin, Zagreb-Rijeka, Zagreb-Split. Do kraja ove godine bit će završena autocesta do Varaždina, odnosno do mađarske granice, kao i sve dionice autoceste Zagreb-Rijeka. Sljedeće godine bit će izgrađena još 402 kilometra autocesta, do 2006. godine još 192 kilometra, a do kraja 2008. godine trebao bi biti završen cijeli projekt cestovnog povezivanja svih dijelova Hrvatske.
    Kad je Vlada premijera Ivice Račana najavila ambiciozan projekt izgradnje autocesta, malo je tko vjerovao da će se projekt zaista
ostvariti.
    Puno je već vlada, od 1971. pa nadalje, imalo slične želje i namjere,ali se one nisu ostvarile. Stoga je razumljiva nevjerica javnosti prema projektu sadašnje Vlade. Većina je pomislila – samo još jedno obećanje političara od kojeg neće biti ništa.
    Međutim, sve što je planirano do početka ovogodišnje turističke sezone je napravljeno – super moderne dionice koje već sada skraćuju vrijeme putovanja od sjevera prema jugu. Stoga se s pravom govori da je riječ o najvećem i najuspjelijem pothvatu ove Vlade i sve više se vjeruje da će do 2008. biti završen projekt izgradnje autocesta diljem zemlje, kao i projekti plinofikacije i modernizacije Hrvatskih željeznica.
    Vjerojatno nema Vlade na svijetu koja ne bi nastojala politički profitirati na takvim pothvatima. No, kome pripada najveća zasluga? Jedan od najzaslužnijih svakako je ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić, iz Hrvatske narodne stranke, pa se mjesecima govorilo o »Čačićevim cestama«. Premijer Račan je presjekao takvo »svojatanje« zasluga i inzistirao na tome da je riječ o projektu cijele Vlade. Na otvaranju dionica vodilo se računa o svim partnerima vladajuće koalicije, tako da je svatko od najviših dužnosnika otvorio po jednu »svoju« dionicu. I predsjednik republike Stjepan Mesić i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i premijer Ivica Račan.
    U javnosti je bilo zajedljivih komentara kako nitko od njih nije propustio slikati se za televiziju i novine i kako su sve proslave imale previše »socrealističkih« elemenata. No, i najveći kritičari su se ipak suglasili da je najvažnije da su ceste otvorene, da time Hrvatska nadoknađuje zakašnjenje od 30 godina. Svi očekuju da će izgradnja autocesta dati veliki poticaj razvoju pojedinih regija kao i zamahu cijelog  gospodarstva.
Čelnici oporbenih stranaka dosta su »kiselo« dočekali taj uspjeh  vladajućih. Neki su HDZ-ovci u Saboru grmili da je lako izgraditi ceste uz novo zaduživanje zemlje u inozemstvu. Dobili su odgovor:
ako je lako, zašto to vi niste uspjeli. Predstavnici vladajuće koalicije
tvrde da je zahvaljujući dobrom rejtingu u svijetu, za koji je zaslužna sadašnja vlast, Hrvatska dobila povoljne kredite, o kakvima ranije nije mogla sanjati, te da će se poslije »grace perioda«, krediti otplaćivati od cestarina, dakle ne iz državnog proračuna, odnosno od poreznih obveznika.
    Vladajući tvrde da su pronašli najbolji model financiranja i same
izgradnje autocesta i već to nude kao »izvozni proizvod«, prvenstveno nekim susjedima.
    Očekivanja vladajućih stranaka da će im otvaranje novih dionica povećati rejting samo su se djelomično ostvarila. Istraživanje agencije Media-metar pokazuje da 60 posto ispitanika pozdravlja izgradnju autocesta, 25,6 posto drži da je vladajuća koalicija za to najzaslužnija, no samo je 8 posto spremno na izborima glasovati zbog novih autocesta za vladajuće – za Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Hrvatsku narodnu stranku (HNS).
    Više od 30 posto ispitanika smatra da to nije presudno za izbore. Građani, naime, izgradnju autocesta doživljavaju kao redoviti posao vlasti i nisu baš spremni samo zbog toga na izborima dati glas sadašnjoj vladajućoj koaliciji. Oni očekuju puno više, prije svega u porastu životnog standarda i otvaranju novih radnih mjesta. Po svim ispitivanjima javnog mnijenja, to će biti presudni čimbenici na izborima koji bi se trebali održati krajem godine ili najkasnije na proljeće. Ni nove autoceste, ni posjet
pape, ni uspjeh u približavanju Europskoj uniji, ni odnos prema Haaškom sudu neće presudno utjecati na ishod izbora. Sve će se to svakako vrednovati, pokazuju istraživanja, no građani će svoj glas dati onom tko je zaslužan za bolji životni standard ili bar za uvjerljiva obećanja.                   g