Arhiv tekstova

Pogled »izvana«

42.) Šematizam 1999. -2000., Biskupija Đakovačka ili Bosanska i Srijemska, Đakovo 2000., str. 320.

U knjizi su date značajne informacije o pastoralnom stanju u ovoj biskupiji, koja pokriva i vojvođanski dio Srijema. Osim općih podataka o Katoličkoj i mjesnoj crkvi, Šematizam donosi i osnovne podatke o dekanatima, župama i filijalama, njihovoj povijesti, zatim svećenstvu i redovništvu, te o katoličkim udrugama i pokretima. Ono što je za ovdje zanimljivo jesu brojčani i tabelarni pregledi stanja žitelja i katolika u župama, i to u vremenskom razdoblju od 1898. do 1999., a sadrži i podatke o napadima na crkvene objekte, kao i o iseljavanju srijemskih Hrvata. Premda ovi podaci nisu službeni, ne može se za njih reći da su i nepouzdani.

43.) Korhecz, Tamás, Subotica – utočište multikulturalne egzistencije, u knjizi: Managing Multiethnic Local Communities in the Countries of the Former Yugoslavia / Upravljanje multietničkim lokalnim zajednicama u zemljama bivše Jugoslavije, urednik Nenad Dimitrijević, Inicijativa za reformu lokalne vlasti i javnih službi Local Government and Public Service Reform Initiative), Budimpešta 2000., str. 429-447.

Autor u članku uzima subotičku lokalnu samoupravu kao primjer za studiju »dobrog slučaja« kada su u pitanju rješenja za etnički suživot, te ostvarenja manjinskih prava u lokalnoj zajednici. U tom smislu, obrađuju se napori subotičke lokalne samouprave glede poboljšanja položaja i hrvatske zajednice, a u radu se donose i korisni podaci o ostvarivanju manjinskih prava u subotičkoj općini.

44.) Aspekti obrazovanja na jezicima etničkih manjina, Centar za multikulturalnost, Novi Sad 2001., str. 144.

U knjizi su objavljena izlaganja sa četiri tribine u okviru projekta »Problematika obrazovanja etničkih manjina«, ali o problemu obrazovanja Hrvata u Vojvodini nema ni jedne radnje.

45.) Horvatić, Milenko, Jugoslavenski manjinski standardi i Hrvati u SR Jugoslaviji, u: Migracijske i etničke teme 1-2/2001, Zagreb 2001., str. 103-126.

U radnji, koja je dobro znanstveno fundirana, iznosi se analiza jugoslavenske i srbijanske pravne regulative, zatim se ukazuje na neriješeno pitanje statusa Hrvata kao nove manjine, prati i tumači njihovo stalno brojčano opadanje, te se traže odgovori na pitanje prihvatljivog i pravičnog rješenja njihova položaja.

46.) Manjine i izbeglice u Vojvodini, Helsinški odbor za ljudska prava, Beograd 2001., str. 94.

Objavljena sociološka studija Manjine i izbeglice u spletu etnonacionalističke radikalizacije donosi rezultate i obradu empirijskog istraživanja, koji je za temu imao odnos nacionalnih manjina prema izbjeglica u Vojvodini, koju je za potrebe izdavača uradio dr. Vladimir Ilić. Istraživanjem su obuhvaćeni i Hrvati, s tim da su rezultati koji se tiču odnosa Hrvata prema izbjeglicama ne tretiraju ni u jednom poglavlju samostalno, već su »rasuti« u cijelome tekstu.

Kraj