Arhiv tekstova

Autonomija Vojvodine interes cijele Srbije

Članice Vojvođanskog saveza će prilikom kreiranja novog republičkog Ustava zastupati ideju Srbije kao sekularne države građana i građanki, s parlamentarnom demokracijom, s garantiranim ljudskim pravima za sve koji u njoj žive, i garantiranom slobodom vjeroispovijesti, dok će za Vojvodinu zahtijevati maksimum autonomije, zaključeno je na sjednici Predsjedništva ove koalicije, čiji su predstavnici proteklog tjedna na Paliću usvojili osnovna načela kojima se na eksplicitan način definira prije svega pitanje položaja i stupnja autonomnosti Vojvodine u budućem Ustavu Republike. Jedan od zaključaka sa spomenute sjednice je i da će sve članice Vojvođanskog saveza u ustavnim raspravama zastupati usvojenu platformu, insistirajući na dogovorenim načelima vojvođanske autonomije.
    Vojvođanski savez u takvoj državi Vojvodinu vidi kao historijsku regiju s vlastitim subjektivitetom, koja može svojom voljom ulaziti u nove državne tvorevine, i koja ne predstavlja neotuđivi dio Srbije, istakao je Živan Berisavljević, predsjednik Unije socijalista Vojvodine. Vojvodina dakle svojom voljom ulazi u sastav nove državne zajednice nastale nakon raspada SRJ, i u njoj ima punu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, kao i ekonomsku autonomiju. Istodobno, zahtijevat će se da u dvodomnoj skupštini Srbije sjede predstavnici Vojvodine, kao i to da se u ustav Srbije ugrade osnovna manjinska prava svih nacionalnih zajednica koje žive u njoj.
    Suštinsko pitanje Vojvodine je pitanje razvoja i demokratizacije čitave zemlje, napominje Đorđe Subotić, potpredsjednik Reformista Vojvodine. Također, neophodno je pristupiti decentralizaciji i regionalizaciji Republike, s tim što je u ovom momentu najbolje rješenje asimetrična regionalizacija, s obzirom na već postojeću historijsku i kulturnu autonomnost pokrajine.
    Predstavnici Vojvođanskog saveza istaknuli su da se ne očekuje niti lako niti jednoglasno prihvaćanje ovih vojvođanskih prijedloga ustavnih rješenja, ali da bi svako nasilno političko rješenje ustavnog uređenja bilo loše. »Nema Ustava Srbije bez dogovora. On doduše može biti nametnut kao što je bio i Miloševićev, ali ako hoćemo na trajnim temeljima graditi državu, onda je moramo graditi po mjeri bića, a ne po mjeri mitomanskih ambicija«, kaže Živan Berisavljević. »Ako Srbija hoće u Europu, mora realno sagledati sebe. Autonomija Vojvodine je interes svih građana Vojvodine, ali i Srbije. Srbija jedino tako može biti stabilna i prosperitetna«, zaključio je Brisavljević.
V. L.