Arhiv tekstova

Dio kulturne baštine bunjevačkih Hrvata

U subotičkoj Galeriji »Suvenirnica« u petak 14. svibnja otvorena je izložba svadbenih vijenaca i običaja. Odmah na ulazu posjetitelje su dočekivali tamburaši »Biseri« i dočaravali pravi svatovski ugođaj. Izložbu je otvorio galerist Dejan Kovač i pozdravio sve prisutne, te dao riječ etnologinji iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Valeriji Besedes Devavari. Ona je na mađarskom jeziku govorila o ovoj postavki izložbe.
    U nastavku je na hrvatskom jeziku sve prisutne pozdravila Stanka Kujundžić. Govorila je o njenom dugogodišnjem istraživačkom radu o svadbenim vijencima i običajima bunjevačkih Hrvata, kao i o ovoj izložbi. U svojem izlaganju sve starije posjetitelje je podsjetila kako je to nekad bilo, a na taj način je upoznala i mlađe ljude s našom kulturom i običajima.
ONE SU KRALJCE SVOJIH SNOVA: Stanka Kujundžić je dugo godina sakupljala fotografije nekadašnjih svadbi, te ima i fotografiju koja potiče iz 1860. godine. Kako je rekla, tada su u našem gradu postojale četiri fotografske radnje. Fotografi su ostavljali trajne uspomene na te dane, baš kako je gopođa Kujundžić kazala, uspomenu na dan kada su one postajale »kraljice svojih snova«. Tada su djevojke, kao i sada maštale o tom danu i vidjele sebe kao kraljice, znale su da će tog dana i biti tretirane kao kraljice, a poslije bi se vraćale poslu i vrijedno radile. Za taj dan su na najljepše načine ukrašavane i doista su izgledale kao kraljice, što potvrđuju i sačuvane fotografije. Na taj dan mladenke su oblačile najljepše haljine ili »ruva«, pripremljene za tu svečanu prigodu, na glavi bi imale vijenac s motivima cvijeća, što je označavalo mladost i nevinost. Prvi vijenci su se pravili od papira, pa zatim od krepa. Ubrzo poslije toga za tu svrhu se koristila i svila i vosak. Pravili su se vijenci na različite načine. Danas više nema voskara u našem gradu. Tada su svi vijenci pratili modu tog vremena. Prvo su se pojavili vijenci u obliku krune, te su se pokazali kao izuzetno teški. Kasnije se smanjivao oblik vijenca, te je vijenac bio manjeg obima, ali je imao produžetak koji se spuštao do ramena mladenke na odjeću.
KIĆENI SVATOVI: S perlicama su se kitili svi svatovi, no postojao je zanimljiv običaj. Naime, oženjeni i udane osobe su nosile perlice okrenute prema dolje, a neoženjeni i neudane prema gore. Na taj način se znalo kome se smije udvarati, a kome ne. Za mladoženju su se pravile raznobojne perlice od svile koje su se kačile na šešir ili na rever od odijela. Kod bunjevačke nošnje mladenke nisu nosile veo ili kako bi se reklo u narodu »šlajer«, to je bio običaj kod somborskih mladenki.
    Svi gosti su se kitili perlicama, no mlade, neudane djevojke perlice su imale u kosi. Najbolje prijateljice mladenke ili neudane sestre bile su lijepo očešljanje na razdjeljak i također su imale perlice u kosi, a zvali su ih »enge«. »Mastalundžije«, neoženjeni prijetelji ili braća, imali su posebnu ulogu. Oni su također bili kićeni, ali njima su se perlice kačile na rever od odijela. Kako se mijenjala moda, tako su i mladenke sve manje nosile nošnju. Šile su se posebne haljine koje su polako počele poprimati izgled gradskih haljina. Kako je napomenula i Stanka Kujundžić, i tada se pratila moda.
    Nakon izlaganja o vijencima i običajima, članovi folklornog odjela HKC »Bunjevačko kolo« u nošnji, kratko su prikazali kako je to stvarno nekada izgledalo, te su djevojku u ulozi mladenke okitili nekadašnjim vijencem. Na izložbi se mogu vidjeti fotografije nekadašnjih mladenaca zajedno s vijencem kojeg je mlada nosila na glavi, zaručničke kutije, rađene papuče, šlingane suknje i mnoštvo bogatstva naše baštine.
    Svim prisutnima se zahvalio Dejan Kovač, kao i ljudima koji su pomogli oko postavke i otvaranja ove izložbe, a to su: ravnatelj Gradskog muzeja Ištván Hulló, povjesničar umjetnosti Olga Kovačev Ninkov, etnolog i pedagog Judit Rafai, Viktorija Besedes Devavari i Stanka Kujundžić, te svima koji su svoje vlasništvo ustupili radi podsjećanja na naše običaje i našu kulturu. Za sve zainteresirane izložba je otvorena radnim danom – do daljnjeg