Arhiv tekstova
Duhovno susretište raseljenih
Hrvatska matica iseljenika je pola stoljeća u službi hrvatske dijaspore s više ili manje uspjeha. Od utemeljenja 1951. godine djelovala je unutar odrednica komunističkog režima druge Jugoslavije do uspostave hrvatske državne neovisnosti, čije sam rezultate i sam aktivno pratio u egzilu od studenog 1960. do povratka u Republiku Hrvatsku u kolovozu 1990. Od uspostave hrvatske državne neovisnosti Matica dijeli teškoće tranzicije s mladom državom i nastoji modernizirati način rada s našim ljudima u svijetu. Raspadom druge Jugoslavije devedesetih godina 20. stoljeća, dio hrvatskog naroda koji je živio izvan matične republike, našao se u poziciji koja ostavlja Hrvatskoj matici iseljenika mogućnosti višestruke kulturne suradnje – nakon što su u poratnom vremenu uspostavljeni diplomatski odnosi među bivšim jugoslavenskim republikama.
Hrvatska je matica iseljenika među prvim našim kulturnim ustanovama uspostavila mostove suradnje s Hrvatima koji žive u Vojvodini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji kao i s hrvatskim narodom koji živi u Federaciji Bosni i Hercegovini. Najbolji primjer takve suradnje su nedavno održani Dani hrvatskoga filma u Vojvodini, godišnji korizmeni koncerti u Vojvodini i Crnoj Gori koji prikazuju bisere nacionalne pasionske baštine tj. duhovne kulture našega naroda. Ipak, najljepši primjer kulturne razmjene je sveobuhvatno predstavljanje kulture Hrvata iz Vojvodine koje je održano u Zagrebu (1998.) pod nazivom »Tjedan Hrvata iz Vojvodine« u organizaciji Matičinog odjela za hrvatske autohtone manjine u europskim zemljama.
Kako diplomacije obiju država rade svoj posao u skladu s europskim standardima, duboko sam uvjeren kako će suradnja u području kulture, športa i obrazovanja putem Matičinih programa u budućnosti biti sve brojnija i uspješnija.
Inače, Hrvatska matica iseljenika ustanova je koja priređuje kulturne, prosvjetne, športske, nakladničke i informativne programe namijenjene ukupnom hrvatskom iseljeništvu. Hrvatska matica iseljenika kao duhovno susretište hrvatskog raseljenog bića u svim svojim programima za temeljni cilj ističe razvitak hrvatskog kulturnog identiteta naših ljudi u domicilnim zemljama po uzoru na druge iseljeničke narode. Očuvanje hrvatskog kulturnog identiteta naših ljudi u domicilnim zemljama vrlo je složen zadatak budući da Hrvata i građana hrvatskog podrijetla u svijetu ima oko 3,5 milijuna u četrdesetak država, od kojih dobar dio više ne govori hrvatskim jezikom.
Programi će se odvijati i uz potporu Matičinih medija: mjesečnika »Matica«, ljetopisa »Hrvatski iseljenički zbornik«, te putem Interneta.
Pojedine se djelatnosti Hrvatske matice iseljenika odnose na dvije grupe:
1. Hrvatske autohtone manjine u okolnim zemljama – u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Italiji, kao i Republici Srpskoj, Državi Srbiji i Crnoj Gori, te hrvatski narod u BiH;
2. Hrvatsko iseljeništvo koje se nalazi u zapadnoeuropskim zemljama, Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji, Novom Zelandu i Južnoj Africi.
Organizacijska shema Matice pokazuje kako je Matica danas uređena u službi hrvatskog iseljeništva, odnosno građana Republike Hrvatske koji žive izvan matične zemlje. Najveći dio posla izvršava Kulturno-prosvjetni odjel.
Kulturno-prosvjetni odjel središnjica je svih obrazovnih i kulturnih programa Hrvatske matice iseljenika na svim razinama obrazovnog, kulturnog pa i znanstvenog rada Hrvatske matice iseljenika namijenjenog hrvatskoj dijaspori. Svoje programe Odjel realizira u suradnji s vodećim hrvatskim, a nerijetko i stranim stručnjacima za pojedina obrazovna područja. Sadržaji pojedinih programa prilagođeni su bilo individualnom bilo grupnom radu, ovisno o predznanjima i interesu korisnika iz hrvatskoga iseljeništva. Voditelj Odjela je profesorica Silvija Letica. Ustaljeni su programi Odjela:
1. Zimska i Ljetna Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture
2. Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture u Supetru na Braču
3. Mala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture u Novom Vinodolskom
4. Ljetovanje s hrvatskim izviđačima
6. Promidžbena brošura »Hrvatska za mlade – mladi za Hrvatsku«
6. Izložbe
7. Prezentacija hrvatskog filma
8. Susret mladih povratnika, te
9. Rad na neposrednoj suradnji između škola u inozemstvu i redovnih škola u Hrvatskoj i F BIH.
Odjel za folklor Hrvatske matice iseljenika središnjica je svih programa u području nacionalne folkloristike na svim razinama od organizacijskog do obrazovnog pa i znanstvenog rada namijenjenog folklornim skupinama i pojedincima u hrvatskoj dijaspori. Svoje programe Odjel za folklor realizira u suradnji s vodećim hrvatskim folkloristima, etnolozima, etnomuzikolozima, etnokoreografima i stručnjacima drugih profila. Sadržaji pojedinih programa prilagođeni su bilo individualnom bilo grupnom radu, ovisno o predznanjima i interesu folklornih poslenika iz hrvatskoga iseljeništva. Voditelj Odjela za folklor Hrvatske matice iseljenika je profesorica Srebrenka Šeravić First. Ustaljeni su programi Odjela za folklor Hrvatske matice iseljenika:
1. Zimska i Ljetna škola hrvatskog folklora
2. Nakladnička djelatnost u području folkloristike
3. Organizacija turneja hrvatskih folklornih grupa iz iseljeništva po Hrvatskoj
4. Organizacija dobrotvornih koncerta folklornih ansambala u zemlji i inozemstvu
5. Organizacija koncerta izvornih folklornih grupa iz F BiH
6. Redovita stručna pomoć hrvatskim folklornim ansamblima u svijetu, te
7. Etnografske izložbe.
Autor je ravnatelj Hrvatske
matice iseljenika iz Zagreba
(Završetak u sljedećem broju)
