Arhiv tekstova
Čari kofeina
Prema najnovijim istraživanjima prestižnih zdravstvenih institucija (klinika Mayo, Harvard School of Public Health) kava pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. U crnom kofeinskom napitku ima četiri puta više antioksidanata (prirodnih eliminatora otrovnih materija iz našeg organizma) nego u izvikanom zelenom čaju, ali znanstvenici upozoravaju: ne pijte više od tri šalice dnevno!
Zašto kava?: Upitate li bilo kojeg (muškog ili ženskog) ovisnika o kavi zbog čega je pije, u devedeset posto slučajeva odgovor će biti isti »…bez kave ne mogu živjeti!«. »Ovisnost« o kofeinu, najvažnijem sastojku ovog napitka, potječe od njegove osobine da blokira receptore za moždanu kemikaliju adenozin, koja pak smiruje aktivnost drugih neuroprijenosnika. Blokiranje adenozina pojačava moždanu aktivnost, te tako može podići razinu dopamina, poput ostalih poznatih »kriminalnih« opijata štetnih po ljudsko zdravlje kao što su: kokain, alkohol, nikotin i heroin. Ali svi oni, za razliku od kave, na posve štetan način podižu razinu aktivne ljudske aktivnosti, stvarajući često puta neizlječivu ovisnost s katastrofalnim posljedicama za organizam. Zato slobodno možete i dalje »buditi« svoj uspavani organizam prvom jutarnjom kavicom koja život znači…
Otkud kava u nas?: Nitko ne može sa sigurnošću precizno utvrditi prvo pojavljivanje kave na našim prostorima, ali se često njezino prvo konzumiranje povezuje s turskim osvajačima koji su ovdje boravili solidna četiri stoljeća. Uvriježeni naziv »turska kava«, što je u biti obična kuhana kava, potvrđuje spomenutu tvrdnju, ali pak dovodi u novu nedoumicu. Naime, svatko tko je bio u Turskoj (a zahvaljujući »šverc turizmu«– bilo ih je puno) zna da je u ovoj osmanlijskoj državi čaj mnogo popularniji napitak od kave. Gdje se krije prava istina vjerojatno nećemo nikada doznati, ali ostaje jedna karikirana anegdota po kojoj su »Turci nas naučili da pijemo kavu tj. da uživamo u njoj, a mi smo ih zauzvrat naučili da uživaju u neradu«. Jer ispijanje kave iliti kahve kako je orijentalci nazivaju, prije svega je užitak, svojevrsni ritual kojim se veliča način i stil života. Ilustrativna je još jedna anegdota u svezi izrečene konstatacije. Prije dosta godina jedan putnik namjernik, koji se očito žurio, poručio je kavu u jednom sarajevskom lokalu, ispio je na brzinu i zapitao konobara koliko je dužan. Ovaj mu je hladno odgovorio: Ništa! Na zbunjeni putnikov upit: Zašto?, odgovorio je da se kava u biti ne plaća, nego uživanje u njoj, a kako ju je ovaj bezdušno ispio u trenu, ne mora ništa platiti.
Kofein: Kavu pijemo zbog kofeina, koji je u biti posve prirodna tvar koja se nalazi u listovima, sjemenu i plodovima više od 60 biljnih vrsta koje nalazimo širom našeg planeta. On se često dodaje prehrambenim proizvodima da bi poboljšao njihov okus, te lijekovima kako bi ojačao njihovu učinkovitost. Preporučana dnevna doza unosa je oko 500 mg što stane u već od prije naglašene četiri šalice na dan. Primjera radi, smrtonosna doza iznosi između 50-100 šalica, ali nije zabilježeno samoubojstvo pretjeranim konzumiranjem kave. Još jedna stvar je veoma bitna kave i količine kofeina u njoj. Prženje. U kvalitetno isprženoj kavi ima mnogo manje kopfeina nego u onoj svježijoj, slabije prženoj. Po vrstama gledano u zrnu Arabike ima mnogo manje kofeina, nego što ih imaju bobice Robuste.
Količinske vrijednosti kofeina u napicima koje često konzumiramo: Obrađena kava (90 mg), Instant kava (80), Bezkofeinska (3), Ice tea (70), Čok. mlijeko (20), Coca-Cola (34), Sprite (0)
Zdravlje: Znanstvenici su dokazali da topli kofeinski napitak ljekovito djeluje u prevenciji astme, ciroze, osteoporoze (naravno nije generalni slučaj), te da pojedini sastojci kave spriječavaju nastanak zubnog karijesa. Također je zaključeno da žena koja pije više od šalice dnevno, 50% je manje izložena opasnosti da oboli od raka crijeva. Uz navedenu konstataciju, znanstvenici su još uvijek u nedoumici zašto kava ima veći utjecaj kod žena nego kod muškaraca. Konačno, svi se oni slažu da još uvijek nije znanstveno utvrđena štetnost kave po zdravlje.
Nescafe: Najveći rival klasične kave (café classic) danas je Nescafe, instant napitak koji sve više osvaja svijet konzumenata kofeinskih napitaka. »Nesica« kako joj mnogi tepaju, nastala je u stvari kombinacijom riječi Nestle (čuvena švicarska firma) i café (čuveni svjetski napitak), ali stvarne zasluge za njen izum imaju švicarski znanstvenici koji su još tridesetih godina prošlog stoljeća otkrili način brzog, jednostavnijeg spravljanja kavenog napitka uz obično dodavanje tople ili hladne vode. Specifikum Nescafe daje opojna aroma koju može zahvaliti ulju svježe mljevene kave koje se dobija pri prženju, a dodaje se kavi neposredno prije pakiranja i vakumiranja. Što se tiče sušenja kave, “Nestle” se i tu pokazao nevjerojatno inventivnim, patentirajući dvije nove vrste postupka: Spray-drying i freeze-drying. Popularna kava, kao što je svima vjerojatno poznato, pakira se u staklenke, vrećice ili limenke.
Recept za savršeni Nescafe: Upotrebljavajte samo svježu vodu iskušajte pripremu s izvorskom umjesto vodom iz slavine vodu nemojte zagrijati do vrijenja mlijeko možete dodati prije ili poslije vode. g
