Arhiv tekstova
Kako, molim?
SPREMNI ZA MARATON
Udio se siromašnih u posljednjim godinama u nas povećao, unatoč rastu prosječnih plaća. Slično se događalo prije nekoliko godina u Velikoj Britaniji, gdje su nadnice u prosjeku rasle, a siromaštvo se unatoč tome brzo širilo. Primanja u Hrvatskoj trebala bi rasti godišnje 10-15 posto kako bismo tek za 25 godina sustigli Europsku uniju! Dr. Marinko Škare, profesor Fakulteta ekonomije i turizma u Puli, »Večernji list«, 1. lipnja 2003.
JA^I OD TRI RE@IMA
Ovo je velika pobjeda! Dva režima nas nisu uspjela ugasiti, a treći nas nije spriječio da dođemo na svoj povijesni 101 MHZ. Ovo je povijesni trenutak jer ne slavimo samo povratak na originalnu frekvenciju i 19 godina postojanja već i prelazak sa lokalne na regionalnu razinu pa ćemo se čuti u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovo je pobjeda građanske Hrvatske, one tihe većine koja se zalaže za demokratske vrijednosti. Zrinka Vrabec-Mojzeš, urednica Radija 101, prilikom proslave na Trgu bana Jelačića, »Novi list«, 1. lipnja 2003.
UVIJEK HRVATI
Mnogi govore kako ne žele da ih posve prekrije plava zastava sa zvijezdama. Ja sam Europljanka iz jedne male njemačke pokrajine, ali sam i dalje identitetom iz Saarske oblasti. A i Njemica sam. Sve je to u meni. Kad postanete članicom veće, oprostite, ne veće nego šire zajednice, ne možete zaboraviti svoje podrijetlo. Gdje god se pridružili, uvijek ćete biti Hrvati, ali ćete postati i Europljani. To je naš zajednički kulturni identitet, sagrađen na zajedničkom kulturnom naslijeđu. Doris Pack, predsjednica izaslanstva Europskoga parlamenta za jugoistočnu Europu, »Fokus«, 30. svibnja 2003.
UMJESTO MILIJARDI – SAMO MILIJUNI
Da bismo valjano uradili posao koji smo dobili vraćanjem nadležnosti: da bi normalno funkcionisali pokrajinske robne rezerve i fond za razvoj poljoprivrede, isplaćivale se premije paorima i na drugi način podsticao razvoj vojvođanske poljoprivrede, u vojvođanskoj kasi treba obezbediti najmanje 4,5 milijardi dinara, a mi smo ove godine dobili svega 200 miliona. Međutim, i to je pomak, jer lane nismo ni toliko imali. Mr. Igor Kurjački, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, »Dnevnik«, 1. lipnja 2003.
I DALJE UBIJAJU
U četvrtak je na obljetnici stradavanja na minskom polju 1993., poginuo Ante Špoljarić. On je u cilju stavljanja vijenca što bliže mjestu pogibije svojih kolega prešao na područje iza znaka opasnosti i nagazio na minu. Povodom te nesreće očitovao se HCR. Oni su rekli da je do sada od 1991. godine od mina stradalo 1.844 osobe te da je u Hrvatskoj još oko 1.630 metara kvadratnih minski sumnjivog područja. Iz HCR-a su upozorili kako još 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj živi na područjima gdje postoji opasnost od mina, ali su i dodali kako svake godine razminiraju sve veće površine. »Nacional«, 27. svibnja 2003.
ODGOVORNOST
Činjenica je da je neko petnaestak godina ovde bio na vlasti, i verovatno nije mogao baš sve vreme krasti baš sve glasove. Znam ja da će ovde većina prebacivati odgovornost na medije, na primer. Ali, vlast uvek uzima medije, ali to ne isključuje odgovornost oca za dete. Niko se nije od tih ljudi pitao šta će biti kada sve to prođe, a sve mora da prođe, ni šta će biti sa mojom rođenom decom. Zbog toga je moja zabrinutost zbog neosvešćene krivice generacije pedesetogodišnjaka vrlo ozbiljna. Ipak smo mi u mladosti imali mnogo više, ja sam išao kolima do Zagreba pa sam tamo bacao novčić da li ću da idem u Italiju ili ne. Imali smo tu mogućnost; naravno nije ni tada sve bilo idealno, ali je ipak postojala neka komunikacija sa svetom. A to je sada nezamislivo. Dragan Marinković, redatelj, 31. svibnja 2003.
