Arhiv tekstova

Večer europske glazbe u Letoniji

Tradicionalno, koncem svibnja, Europa pjeva svoju pjesmu. Protekle subote u Letoniji je održan 48. po redu izbor za pjesmu Europe, dakle, Eurosong Content 2003.
    Otkud sad pa Letoniji? Mnogo se toga promijenilo od doba kada su nas predstavljale Aske i Vlado Kalember, između ostalog, i Europa se, kao i sve Imperije, neprestano širi. Naime, raspadom bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza, početkom devedesetih, mnoge novonastale države su aplicirale za Eurosong, shvativši kakva je to promocija, a i svojevrsno priznanje. Priznanje da postojite, da ste priznati i legitimni i da, napose, imate pravo ocjenjivati svoje susjede, makar jednom na godinu. Ubrzo su i tradicionalno nezainteresirane Poljska, Mađarska i Rumunjska poslale svoje nade, te je izmišljeno prednatjecanje kako bi se broj sudionika sveo na razumnu mjeru od 26 zemalja. Možda su Francuzi bili u pravu kada su rekli da je »učinak mediokritetski« (vidi okvir), jer, zbilja, pobjednička pjesma se obično zavrtjela još poneki put, tog tjedna, i već bi otpočela euforija zbog narednog takmičenja.
    Po strogim pravilima koja su svima jasna, zemlja pobjednik je dužna i obavezna organizirati naredno takmičenje i pripreme počinju nekoliko dana po pobjedi. Toliko je to ozbiljna stvar. To je pravi televizijski spektakl, pravljen da zabavi cijelu obitelj, od ledenog Islanda do užarene Malte. Ovogodišnji je prijenos, kako smo saznali, putem TV ekrana pratilo 200 milijuna gledatelja diljem Europe, LTV (državna televizija Letonije) je, uz malu pomoć prijatelja iz EBU (European Broadcasting Union), uspjela napraviti ozbiljno dobar show, vrlo cvjetno dizajniran, spektakularno osmišljen i odlično vođen, a uključenja iz većih gradova Europe, gdje publika na video-zidovima prati natjecanje su bila dokaz iznimne popularnosti ovog svojevrsnog Grand-showa. Čak se i ser Elton John uključio iz Beča i poslao poljupce sudionicima i gledateljima. I nakon uvoda počele su pjesme. Ukupno 26. I pop i etno, i heavy metal i punk, tu je i rock, ali i balade. Pa tko šta voli. Tekstovi klasično tupavi (»Slomio si mi srce«, »Ne ostavljaj me samu«, »One Love«, »I Love You«), ali tko ih, uopće, sluša? Eurosong se, ipak, više gleda. I, što smo vidjeli? Ove je godine, takav je trend, vođena bitka između dvije velike svjetske pop-atrakcije, amateri i debitanti tu nisu imali što tražiti. Rusiju su predstavljale kontroverzne djevojčice, dvojac t.A.T.u. (www.tatugirls.com), ljubimice MTV-a i mladih Europljana, a Tursku Sertab Erener, velika zvijezda Orijenta, koja je u svojoj karijeri uknjižila nekoliko hitova, kao i duet sa portorikanskom zvijezdom u gašenju, Rickyjem Martinom. Nakon odslušanih brojeva, sljedi poslastica večeri – glasovanje. Pošto je XXI. stoljeće, glasovanje se vrši iz domova i fote-lja, putem poziva ili pak sms-poruka. Kada se ti glasovi zbroje, na TV prezenteru je da ih priopći po onom poznatom rasporedu, od jedan do 8, a onda desetka i fenomenalnih 12. Glasovanje je proteklo bez većih iznenađenja, najveća ocjena, tradicionalno, ide susjedima, i to Norvežani – Šveđanima, Portugalci – Španjolcima, Bosanci – Turcima i Nijemci – Turcima (Naime, Turci gastarbajteri diljem zapadne Europe, a najviše ih je u Njemačkoj, vrlo ozbiljno doživljavaju ovo takmičenje).
    Tijekom cijelog glasovanja bitka se vodila upravo između Rusije i Turske, s tim što je domaća publika svaki poen mlađahnim Ruskinjama propratila burnim negodovanjem, a Turskoj s euforijom. Eto i to smo doživjeli. Slovenija je imala čast poslednja nastupiti i glasovati, te je odlučila i o pobjedniku. Tri poena ruskom duetu i maksimalnih 12 turskoj pjevačici. I dobili smo pobjednicu – pobjednik je Turska. Turci su uporni na ovom natjeca-nju, sudjeluju u kontinuitetu već nekoliko desetljeća, i po pravilu na takmičenje »šalju« aposlutno orijentalne pjesme, sa sve zurlama i dairama, koje nisu nailazile na dobar prijem kod europske publike. Međutim, vremena se mijenjaju, Tarkan je uveo Orijent na Zapad, a i DJ Punjabi je trunku zaslužan, budimo iskreni i recimo to: Europa je poludjela za turbo ritmovima.
    A Hrvatska? Hrvatska se još od neovisnosti ozbiljno priprema za svaki Eurosong, »šalje« svoje najveće zvijezde, dobiva podršku i osporavanje, odlično prezentira svoju obalu, osvaja visoko i ne baš visoko mjesto na konačnoj ljestvici. Ovoga puta debitantica Claudia Beni nije imala sreće. Iako najmlađa na natjecanju, imala je, cijela javnost se u tome složila, aposlutno loše aranžiranu pjesmu, te je s par sedmica i ponekom trojkom, osvojila tek 15. mjesto, što Hrvatsku kao veterana u ovom poslu dovodi u neugodnost da se naredne godine »prednatječe« ne bi li ušla u finale. Naredna će Dora, dakle, biti oštra.                                   
Boris Cupać