U istraživanju počinjenih zločina na teritoriju bivše Jugoslavije najteže je u stvari otkriti pravi lanac komandiranja koji je do njih doveo, i doći do onih koji su u biti najodgovorniji za nastanak sukoba, te je u tom istraživanju neophodna ozbiljna suradnja političara, tužilaca i sudaca, rečeno je na konferenciji održanoj tijekom proteklog vikenda u Beogradu, posvećenoj problemu komandne odgovornosti i njenom procesuiranju u pravosuđima prije svega Hrvatske, SCG i BiH. Konferenciju su organizirali Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu iz Zagreba, i kancelarija Haškog tribunala, a kako je najavio Matijas Helman, šef kancelarije Tribunala u Beogradu, rasprava o ovoj temi će biti nastavljena već za dva tjedna u Zagrebu.
    Matijas Helman je primijetio da, iako je komandna odgovornost dio međunarodnog prava, i iako je SCG potpisnica dokumenata koji se odnose na te međunarodne obaveze, u postojećim krivičnim zakonima u Srbiji i Crnoj Gori, a niti u Hrvatskoj, ne postoji eksplicitni stav o toj vrsti odgovornosti. Ipak, i s postojećim odredbama krivičnog zakona i pred domaćim sudovima je sasvim moguće krivično goniti lica koja su na visokim položajima omogućila činjenje zločina time što nisu spriječili i nisu kaznili počinioce. Kao jedan od bitnih problema u suđenju takvim zločinima, istaknuto je da će se u budućim procesuiranjima slučajeva komandne odgovornosti domaće službe najčešće suočavati i s problemom paradržavnih i paravojnih struktura, koje su u proteklim godinama djelovale na ovim prostorima, i za koje se može vezati većina zločina. Povodom toga Rade Terzić, bivši okružni javni tužilac, napomenuo je da se branioci tih optuženih, s obzirom da oni nisu zvanično bili u službenoj funkciji, mogu upravo na to pozivati.
    Istraživanje počinjenih ratnih zločina se teško može realizirati bez potpune suradnje državnih organa bivših republika SFRJ, a tu suradnju je svakako neophodno definirati međusobnim sporazumom, i mimo standardnih kanala međunarodne pomoći, zaključeno je na skupu.
    Zbog pravde i zbog žrtava moramo te ljude izvesti pred lice pravde, rekao je Helman. Za to je svakako potrebna politička volja, a ona očigledno postoji, jer ovo nije prvi korak ovakve komunikacije, razmjene iskustava između pravnika Haaga, SCG i Hrvatske, a niti posljednji, rekao je Helman, najavljujući sljedeću konferenciju u Zagrebu, ali i komunikaciju na širem planu o ostalim problemima između Haaga i ovih prostora.
V. L.