Arhiv tekstova
Rado ide pacifist u civile…
Prigovor savjesti na vojnu službu nastaje kada netko iz političkih, vjerskih, filozofskih, moralnih ili bilo kojih drugih razloga odbije služenje vojnog roka. Alternativa za uobičajeno služenje vojske je civilna služba, u koju većina od onih zemalja koje još imaju vojnu obvezu upućuje one koji imaju prigovor savjesti. Te osobe bivaju upućene u bolnice, staračke domove, vrtiće, organizacije za pomoć invalidima, spasilačke ili neke druge od općeg javnog interesa.
Prema međunarodnim standardima, ovo civilno i vojno služenje bi trebalo biti ravnopravno, i ne bi smjelo biti diskriminacije za one koji bi se odlučili za ovu vrstu služenja vojske. Ovo pravo ne postoji u Albaniji, Bjelorusiji i Turskoj, a ni kod nas se nije odomaćilo. S druge strane, Slovenija i Hrvatska u vezi ovog pitanja prihvatile su svjetske standarde – stoji u publikaciji EBCO Balkan, koji je dio međunarodne organizacije EBCO (Europskog biroa za prigovor savjesti) koji se bavi antiratnim, antimilitarističkim, pacifističkim i drugim akcijama za mir, razoružanje i ljudska prava.
SCG: U Ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore, kao i u Povelji o ljudskim pravima navedeno je pravo prigovora savjesti, te pravo na civilnu službu van jedinica i ustanova VSCG. Međutim, EBCO smatra da se ovo pravo ne sprovodi, već da se osobe s prigovorom savjesti šalju u vojnoekonomske ustanove, što po njihovom mišljenju predstavlja gaženje prava i zakona.
Na kritiku da se ne smije slabiti vojska u ovakvom okruženju koje je desetljeće bilo u ratu, odgovaraju da su i druge zemlje u regiji osjećale opasnost, i to upravo od naše zemlje, ali da su ipak pristupile uvođenju civilnog služenja vojske.
Zajedničkom kampanjom nevladine udruge žele pripremiti prijedlog Zakona o prigovoru savjesti na vojnu službu, čija bi okosnica bili principi da se služba obavlja u potpuno civilnim ustanovama, da je pod jurisdikcijom civilnog ministarstva, da ne bude diskriminacije, da je jednakog trajanja kao i vojna služba, da se osobe mogu pozvati na prigovor savjesti u svakom trenutku, zatim da on ne ovisi o ničijoj ocjeni ili provjeri, te da prigovarači dobivaju istu naknadu za svoj rad kao i vojnici.
HRVATSKA: U internom glasilu Regionalne mreže za prigovor savjesti objavljena je informacija da je početkom veljače Hrvatski sabor izglasao Zakon o civilnoj službi nakon trinaestogodišnjeg rada, te da je on nedavno stupio na snagu. Prema tom zakonu, civilna služba je u potpunosti pod nadzorom Ministarstva rada i socijalne skrbi, te Ministarstvo obrane Republike Hrvatske više nema nikakav nadzor nad njom, izuzev novačenja i zdravstvenog pregleda. Nadalje, nije potrebno obrazlagati moralne ili vjerske razloge za taj odabir, već je dovoljno samo uložiti prigovor. Zatim, proširuje se lista ustanova u kojima je moguća civilna služba te se to odnosi i na nevladine udruge, o čemu će ministar rada i socijalne skrbi donijeti poseban pravilnik. Među ustanovama koje su već zatražile pomoć od osoba koje imaju prigovor savjesti su Park prirode Žumberak i Hrvatski savez slijepih. Međutim, broj onih koji su zatražili da vojsku služe po ovom principu je sa 147 osoba iz 1992. godine narastao na 8.556 slučajeva prošle godine, što iznosi 42 % svih građana Republike Hrvatske koji su pozvani 2002. na odsluženje vojnog roka!
BIH: U Bosni i Hercegovini su zakonski uređene osnovne odredbe i načini apliciranja. Komisija za civilnu službu odlučuje o pristiglim zahtjevima, pri čemu obraća pozornost na vrstu razloga apliciranja, ne ulazeći u pitanja savjesti aplikanata. Postoji 151 odobrena aplikacija, a oko 200 ih čeka na odobrenje. U Republici Srpskoj postoje tri odobrene aplikacije, a desetak čeka na odobrenje.
MAĐARSKA: Sredinom veljače je Vlada Republike Mađarske objavila da se vojna obveza ukida od kolovoza 2005. godine. U prijelaznom periodu u trajanju u naredne dvije i pol godine vojsku neće služiti oni koji imaju dijete, oni koji su zaposleni ili koji studiraju. Istovremeno se dobna granica spušta na 23 godine, tako da će i stariji od tog uzrasta biti automatski oslobođeni služenja. U Mađarskoj će vojna služba počivati na profesionalcima i volonterima. Prema posljednjim istraživanjima javnosti, ukidanje vojne obveze podržava 72 posto stanovništva Mađarske. g
