Arhiv tekstova

Li­je­po pje­va­mo i igra­mo, ali smo i da­lje u bla­tu

Kulturni centar Roma u Subotici, u suradnji s Vojvođanskim centrom za ljudska prava, organizirao je proteklog tjedna javnu tribinu o problemu obrazovanja na romskom jeziku. Tribina je nosila naziv »Obrazovanje za sve, pa i za Rome« (Sićope pala sa, thajvi pala Roma), a prisustvovalo joj je dvadesetak predstavnika nevladinih organizacija Roma iz Vojvodine, koji se prvenstveno bave pitanjem položaja i kulture ove manjinske zajednice u našoj zemlji.
    Situacija u pogledu školovanja romske djece na materinskom jeziku nedvojbeno je jedan od najkompleksnijih problema u sferi ljudskih i manjinskih prava, i to ne samo u ovoj zemlji. Štoviše, obrazovanje malih Roma je na niskoj razini uopće, a to je, kako je ocijenio Stevan Nikolić, predsjednik Kulturnog centra, svakako odraz i odnosa same romske zajednice prema problemu, ali i odnosa cijelog društva. »Jasno je da nema bilo kakvog napretka Roma bez obrazovanja, i stoga se moraju uložiti napori da se problem pomjeri s mrtve točke, rekao je Nikolić. Do sada nisu ulagani gotovo nikakvi napori da se mali Romi uključe u obrazovni sustav. Da li je to kršenje ljudskih prava, segregacija, ili bilo što drugo, tek, činjenica je da je romska zajednica u tome zapostavljena. A takva je situacija i u Subotici, i Novom Sadu, i Zrenjaninu, i Beogradu.«
    Jedini angažman mogao se uočiti u NGO sektoru, dok su državne institucije pokazivale priličnu pasivnost. Stoga je neophodno, čulo se na skupu, da i država i nevladine organizacije nastupe zajedno i pokušaju pronaći neko rješenje koje bi potaklo veći odziv i redovitije školovanje romske djece. »Vjerujemo da će se zajedničkim naporima obrazovanje ipak približiti Romima, jer mi sami nemamo dovoljno snage za to, » kaže Nikolić.
    Za romske škole nedostaju kadrovi, a većina nastavnika je do sada slabo poznavala romski jezik. Od udžbenika štampan je samo bukvar za prvi razred, i 2001. godine radna sveska također za prvi razred. Ove godine iz štampe su izašli i priručnici za lektiru za drugi i treći razred. Nastava na romskom jeziku kao izbornom predmetu, s elementima nacionalne kulture, uvedena je od školske 1997.-98. godine u dvije osnovne škole u jednoj općini. Školske 2001.-2002. godine ovu nastavu pohađalo je 240 đaka u pet općina, a 2002.-2003. godine nastava je organizirana u 14 općina, s 46 odjeljenja. Ukupno je upisano 570 učenika, a nastavu izvodi 16 nastavnika, priopćila je direktorica Vojvođanskog centra za ljudska prava Aleksandra Vujić.
    Prema njenoj ocjeni, kod manjina u Vojvodini generalno se primjećuje opadanje broja učenika koji pohađaju nastavu na materinskom jeziku. Kod Roma je, međutim, tijekom protekle godine uočena ekspanzija učenika koji se žele školovati na romskom. Za sada im je omogućeno samo pohađanje nastave materinskog jezika s elementima nacionalne kulture, i to je praktično jedini oblik nastave za ovu etničku zajednicu.
Fond za otvoreno društvo je obezbijedio stipendije za studente romske nacionalnosti, te danas u Vojvodini ima ukupno 70 studenata Roma. Samo protekle godine upisano je 39 učenika, i svi su na redovnim studijama.
    Pomaci u rješavanju ovoga problema su očiti, ali nedovoljni, smatraju učesnici subotičkog skupa. »Mi smo do sada dobijali priznanja od drugih kako umijemo lijepo igrati i pjevati, međutim, tek kada se okrenemo obrazovanju moći ćemo da budemo ravnopravni s drugim, napominje Nikolić. Svi se dive našoj igri i pjesmi, a mi smo i dalje u blatu. I sve do sada nitko nam nije pružio ruku da izađemo iz tog blata. Članstvo naše zemlje u Savjetu Europe omogućit će nam da koristimo instrumente koje pruža Europa manjinama i tako obezbijedimo veću mogućnost školovanja naše djece.«                                                 g