Arhiv tekstova

Vađenje iz agonije

Kolovoza prošle godine u Društvenom poduzeću »Palić«, specijaliziranom za poljoprivrednu proizvodnju, postavljen je za direktora Petar Kuntić, agronom iz Subotice, koji je iskustvo u ovom poslu stjecao i na imanjima kakvo je bilo nekadašnje »Belje« u Hrvatskoj. Time je on postao prvi direktor iz redova hrvatske zajednice kojeg je postavila Republička vlada u jednom društvenom poduzeću. Zajedno s poduzećem Kuntić je »naslijedio« i probleme stvarane desetak godina, zbog kojih su uvedene i posebne mjere u DP »Palić«, kako bi se mogla sprovesti sanacija i pripremiti postupak privatizacije.
    »Osim 1.500 hektara obradive zemlje, nekoliko desetina hektara voćnjaka i šuma, ovdje me je sačekao i dug od preko deset milijuna dinara«, kaže Kuntić. »A tu je bilo i rješenje o obavezi plaćanja ekstraprofita u visini od 300 hiljada maraka. Te smo probleme najprije morali riješiti kako bismo bilo što dalje mogli preduzeti. Srećom, ekstraprofit nam je, uz pomoć advokata, donekle umanjen. »
    Unutar poduzeća popriličan kaos – nakon nekoliko inventura utvrđeno je da nedostaje tri stotine hektara zemlje, otkriveno je više sumnjivih ugovora o zakupu, a više od tisuću hektara stajalo je neobrađeno. Uz to, dio državne imovine bio je prodat, što je potpuno protiuzakonito. Nakon raščišćavanja stanja otposlato je 15 krivičnih i drugih prijava protiv dotad odgovornih lica, a nedostajuća zemlja je vraćena nazad. »Tek tada smo mogli krenuti u pripremu poduzeća za ulazak u privatizacijski postupak, jer jedino sa čistom vlasničkom situacijom tvrtku možemo privatizirati«, napominje Kuntić.
    Tijekom jeseni 2003. godine prvi put su obrađene i zasijane zapuštene parcele. Uz mnogo teškoća, budući da je nedostajalo, i još uvijek nedostaje i mehanizacije, i radnika za obradu takvog imanja. Poslovi su obavljeni reducirano, bez oranja pojedinih površina, i uz gotovo danonoćan rad. Međutim, sav taj trud u ovom momentu izgleda uzaludan. Zbog izuzetno hladne zime dio usjeva je promrzao, a dio tek izniklih kultura kasnije je stradao zbog hladnog proljeća i kasnijeg enormnog skoka temperature. »Poslije svega očekujemo katastrofalno nisku žetvu. Svi ovi uvjeti nikako ne pogoduju usjevima, a posebno je za naše parcele loše to što je zemljište pretežno pjeskovitog sastava. Od svibanjske žege stradala je čak i raž, iako je ona najotpornija od svih žitarica«, kaže direktor ‘Palića’. »Na koncu, čak i ako država proglasi elementarnu nepogodu, za naše poduzeće je to nedovoljno da izađe iz višegodišnje agonije. Nama su nužni prosječni prinosi kako bismo se oporavili. Ako se do naredne sjetve ne privatiziramo, biti će problem kako preživjeti još jednu godinu s ovako oskudnim sredstvima.«                       
V. L.