Arhiv tekstova

Demokracija i ljudska prava

O novoj koncepciji ujedinjene Europe govorila je u povodu Dana Europe (9. svibnja) na tribini u organizaciji Otvorenog univerziteta u Subotici i Agencije lokalne demokracije zamjenica šefa kancelarije Vijeća Europe dr. Nadia Skenderović Ćuk.
    Ona je podsjetila da je Europa osim gospodarske i političke trebala i sigurnosnu suradnju, do koje je došlo pod snažnim utjecajem Drugoga svjetskog rata. Postojali su i drugi interesi koji su opredijelili prije svega Francusku i Njemačku na zaključenje Sporazuma o europskoj zajednici za ugljen i čelik, a kasnije i Europsku ekonomsku zajednicu, te Europsku zajednicu za atomsku energiju. Te su zemlje željele sačuvati i vrijednosti demokracije, politički pluralizam, poštivanje ljudskih prava, te slobodno jedinstveno tržište kao podršku političkoj stabilnosti i da te vrijednosti, kao imanentne zapadno-liberalnim državama, sačuvaju od tada nastajućeg istočnog bloka. Stoga je i Europska unija tada nastala prije svega kao suradnja zapadnoeuropskih zemalja.

ČUVANJE VRIJEDNOSTI: Vijeće Europe nastalo je 1949. godine čuvajući upravo te vrijednosti, promovirajući ih i ugrađujući u svojih 15 članica. Kasnije se proširilo i dobilo sasvim drugu funkciju. Padom Berlinskog zida Vijeće Europe prima i zemlje istočne Europe uspostavljanjem složenog mehanizma prijema. »Ali, ne postoje samo prepreke, već je to i prilagođavanje vrijednostima zapadne liberalne demokracije te osposobljavanje za kasnije integracione procese. Tijekom devedesetih su gotovo sve istočnoeuropske zemlje ušle u Vijeće Europe, a one koje su među prvima ušle, sada su prihvaćene u EU«, kaže dr. Skenderović Ćuk.
    Integracija nije bila lagan proces, već se sastojala od mnogo uspona i padova. Radilo se o procesu koji je zahtijevao participaciju više država sa različitim percepcijama o tome kako se što treba činiti.
    Već na samom početku stavljene su pod kontrolu industrije koje su doprinijele izbijanju i vođenju rata, što je omogućilo prosperitet zemalja članica. »Uopće nije bilo lako proći psihološke barijere, pred kojima se, kako mi se čini, naša zemlja sada nalazi«, reči su Nadie Skenderović Ćuk. »Prelazak s čvrstog rigidnog koncepta suvereniteta na nadnacionalnu integraciju nije bio lak. Nije bilo lako prevazići državne granice i strah od gubljenja identiteta i prihvatiti nadnacionalno zakonodavstvo, na koje država možda nije imala presudan utjecaj, a koje se izravno primjenjuje na nju«.

SUVERENITET: Isto tako nije bilo lako prihvatiti u Europsku uniju zemlje koje su do skora imale kompletno drugačiji fizički ekonomski ambijent te sustav s potpuno drugačijom kulturom. Ali, smatra se da se upravo uključivanjem može bolje doprinijeti tim zemljama i procesima koji se u njima dešavaju, te da se time osnažuju i same članice.
    Često spominjanom Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, građani se mogu obratiti za zaštitu svojih ljudskih prava kao nezavisnoj nadnacionalnoj instituciji, što je dotada bilo ravno znanstvenoj fantastici. »Postoji određena procedura, moraju se iscrpiti sva pravna sredstva u zemlji, dokazati da nacionalni sudovi nisu bili u mogućnosti pružiti efikasnu sudsku zaštitu i obratiti se Europskom sudu za ljudska prava ako je povrijeđeno neko od ljudskih prava koje je garantirano Konvencijom. No, i dalje je to nevjerojatna stvar, jer postoji konkretan instrumentarij bez posrednika«, dodaje Skenderović Ćuk.
    Ona ističe da je nova koncepcija ujedinjene Europe sadržana u jednoj rečenici koja može izgledati kao fraza, a koja glasi kako su »jedine granice Europske unije demokracija i ljudska prava«. Svi koji prihvaćaju ove principe mogu ući u EU. No, potrebna su prilagođavanja, koja nisu laka, jer se daje europskim institucijama da odlučuju o stvarima koje se tiču države.

REGIJE: Postoji još jedna karakteristika ujedinjene Europe, a to je regionalna, jer se ne ide u EU kao čvrsta centralizirana zemlja. U EU ne trpe sustav čvrstih nacionalnih granica. Stoga je supranacionalni federalizam u korelaciji s unutarnjim federaliz-mom i maksimalnom decentralizacijom vlasti i života, koja ide i prema gospodarstvu, kulturi, civilnim institucijama. Perspektiva ujedinjene Europe je i u multidimenzionalnim međunarodnim regijama. Sve više se stvara euroregiona radi prevazilaženja granica koje mogu biti veliki hendikep za pogranične regije svojom nepropusnošću. Zato postoji aspekt europskog ujedinjenja koji promovira i favorizira regionalnu suradnju. »Bilo je provokativno reći prije dvije decenije, kako je razvoj pograničnih oblasti zaustavljen suverenitetima država s obje strane granica. No, kako je išla brže ta integracija, kako je to postajalo sve vidljivije i jasnije, to je postala realnost. Danas se govori i o međugraničnom supsidijaritetu i regionalnoj diplomaciji«.
    Prema tome, Europa ima paralelno proširenje prema novim članicama i dubinsko integriranje, kako države ne bi prilazile samo na razini političkih lidera, već sa svim svojim strukturama društva. U EU postoji Komitet regija kao važan organ, a u Vijeću Europe postoji Kongres lokalne regionalne vlasti.
N. Perušić