Arhiv tekstova
Zemlja gori kao da nebo plamti
Dok pišemo ove redove, mnogi stanovnici Novog Sada pune kade, kanistere i flaše običnom pitkom vodom. Suša u gradskom vodovodu glavnog grada Vojvodine posljedica je radova na vodovodnoj mreži, pa će Novosađani, sasvim namjerno, legalno i najavljeno, ostati 24 sata bez vode. Mnogi građani su u panici – kako će tolike sate izdržati bez vode. Kako li je tek usjevima, kojima ni Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije, na čijem čelu je čovjek koji uzima ime Gospodina Boga svoga uzalud, nije moglo izdejstvovati kišu. »Zemlja gori kao da nebo plamti«, rekao bi Valter koji je onomad branio Sarajevo, a nas od katastrofalne suše neće obraniti nitko, pa ni ministar Veselinov.
Obranili bi nas sistemi za navodnjavanje, ali to je valjda neka druga priča, jer da nije, ne bi tek sada, kad je sunce skoro potpuno spalilo zemlju, Odbor za poljoprivredu Republičkog parlamenta zatražio od Republičke vlade da hitno, najkasnije do 1. srpnja izradi nacionalni program o vodoprivredi. »U okviru ovog programa trebalo bi formirati poseban fond za borbu protiv suše, a novac bi se mogao osigurati uvođenjem doprinosa od jedan posto na porez na promet«, to je, između ostalog, nakon zajedničke sjednice dva odbora Pokrajinske i Republičke skupštine, održanog prošlog ponedjeljka u Čortanovcima, izjavio predsjednik Odbora za poljoprivredu Republičkog parlamenta Zoran Mićović.
NOVCIMA SE NE NADAJ: Najvjerojatnije je da će do kraja ove sedmice suša biti proglašena elementarnom nepogodom, ali u republičkom proračunu, kako predviđa Zoran Mićović, najvjerojatnije neće biti novca da se paorima nadoknadi šteta od suše. Ono što će država moći uraditi svesti će se na umanjenje poreza i olakšavanje uvjeta za dobijanje premija za zasijano industrijsko bilje.
Suša, koja poslije čestih i jakih mrazeva pogađa Vojvodinu u travnju i svibnju, nije zapamćena u posljednjih 120 godina, ugrožena su žita i sve rane kulture. Po procjenama stručnjaka rod pšenice mogao bi biti 30 do 50 posto niži od planiranog.
PREPOLOVLJEN ROD: Govoreći o sjetvi u Vojvodini na redovitoj konferenciji za tisak održanoj prošle srijede pokrajinski sekretar za poljoprivredu Igor Kurjački nas je obavijestio da je šećernom repom, prema informacijama općinskih štabova zasijano 80.000 hektara, do sada je 30.000 hektara zbog mraza presijano a zbog suše gotovo da ništa od tih ponovo sijanih kultura nije niklo. Umjesto planiranih 170.000 hektara, suncokretom je u Vojvodini zasijano 188.000 hektara, a sojom 115.000 hektara, kukuruz je zasijan na 525.000 hektara, dok je povrće zasijano na oko 80.000 hektara a krmno bilje na 18.000 hektara. Ako do kraja svibnja ne padne barem 100 litara kiše po kvadratnom metru, rod pšenice će biti prepolovljen, a ni druge kulture neće bolje proći. Mada se prave razmjere katastrofe još ne mogu sagledati, u medijima su se pojavile špekulacije o šteti koja se izražava milijardom dolara.
Pema podacima Hidrometeorološkog zavoda u ožujku, travnju i prvoj polovici svibnja u prosjeku je proteklih godina padalo stotinak litara kiše po kvadratnom metru, dok je ove godine u istom periodu palo svega 15 litara, odnos cifara rječito govori o drastičnom manjku kiše. Kako je ovih dana saopćio agrometeorolog Srđan Milakar najugroženija su područja sjeverne Bačke i Banata koja i inače uvijek imaju najmanje padavina. Kao što je dobro znano svakom agronomu, u sušnom razdoblju slabije djeluju herbicidi, pa je logično očekivati najezdu štetočina svih vrsta. Govoreći o ovoj opasnosti stručnjak Instituta za poljoprivredu dr. Milica Milovac kaže: »Vremenski uvjeti su ovog proljeća pogodni za razvoj insekata, pa je njihovo prisustvo u poljima dobilo razmjere najezde. Što je najgore, pojedine vrste štetočina sada jedu i biljke koje do sada nisu napadale«.
Iako su srazmere ove suše nagnale mnoge da špekuliraju o nekavoj tobožnjoj gladi zbog nedostatka kruha, predsjednik parlamentarnog Odbora za poljoprivredu Zoran Mićović naglasio je da će, i pored suše, kruha i naredne godine biti dovoljno za naše potrebe. Vlada se obvezuje da ne izvozi žito prošlogodišnjeg roda, tako da će domaće potrebe moći biti namirene iz Robnih rezervi. g
