Arhiv tekstova
Slatki grijeh
Što je to što vole svi zemljani bez obzira na godine, spol ili rasnu pripadnost?
Odgovor je posve jednostavan. I sladak, pritom. Čokolada.
Zadovoljstvo uživanja u »slatkom grijehu« otkrio nam je Hernan Cortes, znameniti osvajač koji je u Europu prvi donio (između 1520.-27.) plodove kakaovca sa svojih putovanja po današnjoj Latinskoj Americi. Pokorivši Asteke, ukrao im je i tajnu spravljanja napitka pod izvornim imenom xocoatl i chocoatl, za koji su oni vjerovali da posjeduje posebnu moć. Gledajući današnjim očima dvadeset i prvog stoljeća, u biti se ništa nije promijenilo. Čokolada i dalje ime posebnu moć kojoj ljudski rod već vijekovima ne može odoljeti (pitajte samo zaljubljene zašto je kupuju). Još jedna zanimljivost ostaje vezana uz spomenute Asteke, kojima bi svakako (naknadno) trebalo dati Nobelovu nagradu za čokoladnu nauku, a to je podatak kako su oni sjemenke kakaovca rabili poput novca, te je primjerice muški rob vrijedio 100 bobica za razliku od ženskog za kojeg se trebalo »iskeširati« samo 50 sjemenki.
Bilo kako bilo, od Cortesovih sjemenki danas je izraslo fantastičnih 2,7 milijuna tona godišnjeg svjetskog roda (u najvećoj mjeri Brasil, Venezuela, Ecuador) , koji se pažljivo prati na prestižnim trgovačkim burzama.
Znate li od čega se, uopće, sastoji čokolada?
Vjerovali ili ne, ovaj slatki produkt ima doista nevjerojatnih 400 sastojaka među kojima dominiraju: glukoza, lipidi, željezo, razni vitamini, lecitin, mineralne soli… Preporučljiva doza dnevnog unošenja je od 2.200-2.500 kJ (oko 700 kalorija) , a preporučuje se čuvanje na 10-18 celzijevih stupnjeva po mogućstvu na tamnijem mjestu. Postoji neutemjeljena fama kako otopljena čokolada gubi svoje kvalitativne sastojke, što uopće nije točno. Može se ponovno stvrdnuti i biti jednako dobra za jelo. Također postoji pogrešna predrasuda da čokolada izaziva karijes, ali to nije točno iz jednostavnog razloga, što fini sloj kakao maslaca, jednog od njezinih glavnih sastojaka, oblaže površinu zuba ne oštećujući caklinu. Ukoliko se bojite da će vam konzumiranje »čokike« prouzročiti akne na licu, slobodno odahnite, ali nikako je nemojte dijeliti s vašim psom jer teobromin ubrzava rad srca, a to bi moglo biti fatalno za vašeg ljubimca. Znanstvenici su utemeljeno ustvrdili kako je čokolada dobra za suzbijanje depresije, za olakšanje predmenstrualnih tegoba, pred ispit i još mnogo drugih situacija.
Kako se dobija čokolada?
Dobije se poglavito za novac ili na dar, ali se spravlja od biljke koja ima kožasto-jajaste listove u čijem središtu se nalaze crveni petočlani cvjetovi. Plod, koji ova cijenjena biljka daje dug je 15-25 cm, te širok 5-10 cm, ima, ovisno o kapacitetu stabljike, 20-70 sjemenki koje sadrže 1-4% teobromina, 45-56% masti, uz 14-15% bjelančevina. Dakle, iz sjemenki se ekstrahira teobromin, plodovi se suše, pa se djelovanjem enzima i kvaščevih gljivica izaziva vrijenje kako bi se dobila potrebna i prepoznatljiva aroma. Potom se smjesa suši i fino melje u kakao masu, te se na koncu dobija topla, tekuća čokolada iz koje se hidraulički istiskuje – kakao maslac 60%, dok se od ostatka dobija kakao prah koji pijemo u kakao napitku ili ga rabimo za spravljanje kolača.
Koje su najčuvenije svjetske firme koje proizvode čokoladu?
Na našim prostorima domaće boje još uvijek časno brani zagrebački »Kraš«, koji se postupno vraća na police vojvođanskih trgovina. Što se tiče velikih europskih proizvođača, primat drže Švicarci (Suchard, Nestle, Kohler, Lindth), potom Englezi (Cadbury, Rowntree), Nizozemci (Van Houten), te Francuzi (Menier) .
Tko najviše pojede čokolade tijekom godine?
Ubjedljivo na prvome mjestu su Švicarci (posve logično, jer je prave najbolje) sa impresivnih 9,00 kg, drugi se Nizozemci 7.4 kg, Norvežani 7.1, Belgijanci 6.9, Britanci 6.7, Austrijanci 6.6, Danci 6.2, Irci 6.0, Nijemci 5.9 (više vole pivu) i Švedi 5.0 kg po glavi stanovnika.
Današnja tehnologija je uvelike napredovala, proniknuvši mnogo dublje u tajnu čokoladne magije. Otkrivena je čokolada bez šećera, koju mogu jesti dijabetičari i svi oni koji ne žele da ugođaj uživanja pokvare pogledom na trbušne naslage. Borba za potrošača, koji donosi novac i profit, razvila je široku paletu čokoladnih vrsta, koje se danas mogu naći u raznovrsnim oblicima, okusima, pakiranjima. Generalano gledano, postoji nekoliko osnovnih grupacija po kojima dijelimo ovaj slatki produkt kakaovca:
1. Čokolada za jelo, 2. Kuhanje, 3. Gorka čokolada, 4. Mliječna, 5. Bijela (bez kakao praha), 6. U prahu, 7. S dodacima (kava, lješnjak, bademi, orasi, kikiriki) i na koncu, 8. Punjena čokolada koja mora sadržati najmanje 30% osnovne materije. Ukoliko su vam ovi slatki redovi otvorili čokoladni apetit slobodno potražite neki proizvod iz zaliha ili kriomice zalomite rezernu tablu koju držite na skrivenom mjestu daleko od očiju »zlonamjernih« ukućana. Nemojte pretjerivati, ali slobodno uživajte u »slatkom grijehu«. D. P.
