Arhiv tekstova

Izložba Tragač za zvijezdama, na kojoj su predstavljeni radovi hrvatskog znanstvenika, matematičara, astronoma i geodeta Danijela Mirka Bogdanića, otvorena je u Gradskom muzeju Subotica u okviru programa obilježavanja Dana grada. Izložba je posvećena 250. obljetnici rođenja Bogdanića i 200. obljetnici dovršetka Lipszkijeva zemljovida Ugarske, čija je replika dio postavke, kao i još nekoliko izvornih bogato ilustriranih listova i panoa. Izložba Tragač za zvijezdama predstavlja izvanredan Bogdanićev znanstveni rad, prikazana je korespodencija s raznim ustanovama, podaci o školovanju, molbe za zaposlenje, itd. Organizatori izložbe su Hrvatski državni arhiv, Mađarski državni arhiv, Historijski arhiv Subotica i Gradski muzej Subotica.

 

Neistražena arhivska blaga

 

»Željeli smo pokazati ovom izložbom blago koje se čuva u našim arhivima. Izložbama koje putuju, ne samo kroz arhive nego i izvan granica, pokazuje se što je to što se u  arhivima čuva, u njihovim spremištima, koji su kilometri, kilometri gradiva i koje većina građana nikako ne vidi ili ima rijetku priliku vidjeti. Druga stvar je pokazati naše zajedničko naslijeđe, ovih krajeva i ovih regija, i pokazati koliko još ima neistraženih stvari i koliko se toga u arhivima može otkriti i naći. Ova izložba, koja pokazuje rad jednog istaknutog znanstvenika, koji je u Mađarskoj jako poznat i priznat matematičar i astronom, u Hrvatskoj gdje je rođen, u Virovitici, gotovo potpuno nepoznat, pokazala je koliko još ima značajnih ljudi, djela, događanja, koji su neotkriveni«, kazala je Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, koja je autorica izložbe uz Csabu Reisza, zamjenika ravnatelja Mađarskog nacionalnog arhiva.

Csaba Reisz je još kao student pisao rad o Jánosu Lipszkom, te je kasnije istražujući ovu temu iz Mađarskog arhiva skupio građu iz 17 različitih ustanova iz Hrvatske, Slovačke, Austrije, Mađarske, Rumunjske i Srbije. Za subotičku izložbu tiskan je i novi katalog u kojemu je  prvi put objavljen Bogdanićev rukopis iz slovačkog arhiva, koji je do sada bio neotkriven i neobjavljen. 

Govoreći o suradnji dvaju arhiva iz Hrvatske i Mađarske, Csaba Reisz je podsjetio kako je na izradi Lipszkyjeva zemljovida Ugarske sudjelovalo oko 150 osoba, te istaknuo kako niti jedan historiografski projekt nije istražen kao ovaj.

 

Rad na zemljovidu

 

Mirko Danijel Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet iz 18. stoljeća (Virovitica, 1762. – Budim, 1802.) studirao je matematiku, fiziku i astronomiju u Budimu i Pešti (1782. – 1785.), te astronomiju u Beču (1793. – 1795.). Od 1786. predavao je matematiku i grčki na akademiji u Velikom Varadinu, a u Beču je 1792. kod Josipa Baumeistera tiskao svoje značajno povijesno djelo na hrvatskom jeziku, pod naslovom Dogodjaji svieta, Dio I.. Primjerak ovog djela čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njegovo značenje je veliko, ne samo činjenicom da je krajem 18. stoljeća napisano i tiskano na hrvatskome jeziku u Beču, već i po svom gotovo suvremenom multidisciplinarnom pristupu znanosti. 

Od 1796. Bogdanić je djelovao kao drugi, te prvi asistent na budimskoj zvjezdarnici. Kruna njegova znanstvenoga rada je rad na izradi velikoga preglednog zemljovida Kraljevine Ugarske, vojnoga časnika Monarhije, Jánosa von Lipszkoga. Lipszky je angažirao Bogdanića na geodetsko-astronomskim mjerenjima, te ga je godine 1798. austrijski car i službeno imenovao carskim mjernikom. Od 1799. do 1801. godine trajao je iscrpan mjernički rad na terenu i izračunavanja. Iscrpljen bolešću, 1802. Bogdanić umire. Lipszky je dovršio zemljovid, koji je objavio 1806. u Pešti, pod nazivom Mappa generalis regni Hungariae : partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae, et confinium militarium magni item principatus Transilvaniae... adjectis finibus provinciarum Bukovinae, Galliciae, Silesiae, Austriae, Styriae, Carinthiae, Carnioliae, Dalmatiae, Bosniae, Serviae, Valachiae et Moldaviae. Zemljovid se sastoji od 12 dijelova, te je izrađen tehnikom bakroreza. Nacionalna i sveučilišna knjižnica posjeduje nekoliko primjeraka zemljovida.

 

Bolji tretman znanstvenika

 

Otvarajući subotičku izložbu, pomoćnica gradonačelnika za kulturu Etela Jerinkić kazala je kako se, premda je ime Mirka Danijela Bogdanića malo poznato, on ubraja u niz zaboravljenih velikana koji su u svoje vrijeme bili veoma poznati i cijenjeni, a rezultati njegova rada priznati su u više europskih država, te izložbu smatra doprinosom da se ta nepravda nekako ispravi. 

»Smatram kako ova izložba treba biti doprinos boljem tretmanu znanstvenika i znanosti općenito, koja je u onim vremenima, a i danas, nekako u zapećku i nedovoljno tretirana. Zbog toga smatram da je ovo veoma značajan način da se ta pozicija znanosti i znanstvenika popravi samim tim što danas u postindustrijskom društvu više nisu presudni materijalni faktori nego upravo nematerijalni – znanost, znanje i informacija«, kazala je Jerinkić.