Arhiv tekstova

Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski klub »August Šenoa« i Ogranak Matice hrvatske u Pečuhu 17. travnja priredili su književnu tribinu u Hrvatskom klubu »August Šenoa«. Na tribini su predstavljene knjige objelodanjene tijekom 2012. godine u sklopu projekta »Godina hrvatskih velikana u Vojvodini«. To su: Ante Evetović Miroljub, »Vječnosti doba«, Ante Jakšić, »Duše zemlje«, Balint Vujkov, »Šta u oca to u dice« i »Prognanik iz svijeta svjetlosti – Život i djelo Stanislava Prepreka«. Prve tri rezultat su sunakladničkog pothvata Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice, dok je posljednja spomenuta knjiga objavljena u nakladi Znanstvenog zavoda Hrvata.

O najvažnijim značajkama projekta »Godine hrvatskih velikana u Vojvodini« govorila je menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković, koja je istaknula kako se ovim projektom nastoji izgraditi kultura sjećanja. »Mladim generacijama tako nudimo uzore koje mogu nasljedovati i na koje mogu biti ponosni. To činimo brojnim programima u kulturi, od književnih večeri, predavanja, tribina, izložaba, koji se održavaju u različitim gradovima, kao i promocijom u medijima na hrvatskom jeziku«, rekla je Katarina Čeliković. 

Kazala je kako su hrvatski predšasnici, koji su djelovali krajem 19. i početkom 20. stoljeća na prostorima od Subotice preko Baje do Pečuha i dalje, zaorali duboke brazde u kulturnoj tradiciji Hrvata, na koje mi suvremenici ne možemo ostati hladni, već trebamo, udovoljavajući izazovima našega vremena, reagirati. 

Jednu pripovijetku iz knjige »Šta u oca to u dice« Balinta Vujkova pročitala je Bernadica Ivanković te kao urednica predstavila ovu knjigu od 38 pripovjedaka od 430 koliko ih se nalazi u zaostavštini književnika, od kojih je njih 150 neobjavljenih.

Ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj za »Hrvatski glasnik« kaže kako je pokrenuo inicijativu zajedničkog obilježavanja 100. obljetnice dramskog pisca Antuna Karagića, koju će zajedničkim projektom obilježiti Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Zavod za kulturu Hrvata u Vojvodini i Hrvatko kazalište iz Pečuha. Govorio je i o znanstvenom skupu Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, koji će se od ove godine održavati godišnje naizmjence u Pečuhu i Subotici u organizaciji dvaju zavoda. Naime, prostor interesa je dijelom isti, kako u prošlosti, tako sadašnjosti, te u izgradnji strateških nastupa prema zajedničkim partnerima i prema matičnoj domovini Republici Hrvatskoj, kada je u pitanju znanost, knjiga, pisana riječ i kultura Hrvata u Vojvodini i Mađarskoj, a sve na tragu potpisanog sporazuma o suradnji dvaju zavoda.