Arhiv tekstova

Najstarija zavjetna kapela u Vojvodini koju je gradio narod nalazi se u Bezdanu. U Bezdanu je i jedina crkva u Vojvodini posvećena apostolima Šimunu i Judi Tadejskom. Dovoljni su to razlozi za naš posjet Bezadnu, a tko bi pravi sugovornik na tu temu bio no župnik Mihalj Zelić. Od njega doznajemo i druge zanimljive podatke vezane za Bezdan i vjerske objekte.

  

Zahvala naroda 

 

Za ispričati  priču o zavjetnoj kapeli Svetog Trojstva u Bezdanu mora se promatrati i povijesni kontekst doseljavanja i života na prostorima oko Bezdana. Povijesni podaci kažu kako je taj prostor bio naseljen još početkom XIV. stoljeća, ali u vrijeme Turaka sve je uništeno. Kada je počelo ponovno naseljavanje, prvi žitelji - Hrvati, Mađari i Srbi - naselili su se u Štrbac nedaleko od Bezdana, a sam Bezdan spominjao se kao pašnjak, gdje su mještani Štrpca napasali stoku. Zbog bolesti uginuo je veliki broj životinja, a vlasnici su se zavjetovali da će, ukoliko bolest prođe, na pašnjaku sagraditi zavjetnu kapelu. »Ispunili su to obećanje i podigli zavjetnu kapelu Svetog Trojstva. Prema sačuvanim podacima bila je to 1737. godina. Mise su prvo držali franjevci koji su dolazili iz Sombora. Kapela je vrlo jednostvna, nema freski, ukrašavanja, oličena je vapnom. Po današnjim mjerilima to je jedna mala kapela, s malim tornjem. Kako u kapeli nema struje, zvono nije na struju, već se zvoni kao što se to nekada radilo, pomoću konopca. U kapelu  može stati 50 do 100 vjernika«, priča vlč. Zelić. Kapela je pod zaštitom kao spomenik kulture, te se svi radovi koji se na njoj rade moraju izvoditi tako da se ne naruši njen autentični izgled. Koristi se i danas, i mise se održavaju na dan Svetog Trojstva.

Oko kapele, koja se nalazi na uglu današnje Puste ulice i Somborskog puta, prvo je bilo groblje, a kasnije su oko nje građene kuće i stanovnici iz naselja Štrbac polako su se selili na područje današnjeg Bezdana. 

 

Apostoli Šimun i Juda Tadejski

   

Broj stanovnika Bezdana je rastao, pa  je kapela Svetog trojstva postala pretijesna za sve vjernike. »Današnja crkva u Bezdanu, svetog Šimuna i Jude Tadejskog, izgrađena je 1846. godine, ali je ona podignuta na temeljima prijašnje crkve. Gradnju crkve pomogli su narod i Katolička nadbiskupija. Crkva nosi ime svetog Šimna i Jude Tadejskog i nisam čuo da u Vojvodini postoji još neka crkva posvećena ovim apostolima. Objašnjenje za taj naziv crkve je u tome što je Bezdan bio mjesto okruženo šumama i vodom i da bi se došlo do Bezdana moralo se ili prijeći preko mosta ili proći kroz šumu. Ovi apostoli zaštitnici su šumara, zaštitnici onih koji žive od vode i šume, pa su Bezdanci zato po tim apostolima nazvali svoju crkvu«, pojašnjava vlč. Zelić. Crkva svetog Šimuna i Jude Tadejskog duga je 50 metara, široka je 24,5 metara, unutarnja visina je 13, a toranj je visok 30 metara. Na taj toranj, točnije na njegov položaj, župnik Zelić nam skreće pozornost. »Obično su tornjevi u crkvama s prednje strane, gdje se ulazi, jer u katoličkim crkvama ulaz je pod tornjem. Gledano s prednje strane ova naša crkva u Bezdanu izgleda kao da nema toranj, jer toranj je sa zadnje strane. I još vrijedi istaknuti kako je toranj mnogo manji nego što bi trebao biti. Najvjerojatnije su u vrijeme gradnje crkve planirali podići još dva tornja s prednje strane crkve, na objema stranama po jedan. Očigledno nije bilo novca, jer bile su to godine revolucije, pa je jedan manji, privremeni toranj izgrađen iza crkve. Mislim kako je to najlogičnije objašnjenje, jer ako pogledate prednju stranu crkve vide se prazna mjesta gdje su trebali biti tornjevi, a ovaj toranj pozadi nije u sklopu crkve, već je  dograđen«, kaže bezdanski župnik. 

Posljednja obnova crkve bila je 1970. godine. Tada su obnovljene i zidne slike koje su urađene u nešto svjetlijim, za crkvu smjelijim bojama. Crkva ima glavni i četiri sporedna oltara. Deset kipova izrađeno je od čistog drveta bez gipsa i kamena. U crkvi su  i vitraji koji su urađeni u Budimpešti 1896. godine. Orgulje su postavljene početkom XX. stoljeća.