Sretna nova godina i(li) sretna Nova godina

31.12.2010

Sretna nova godina i(li) sretna Nova godina

U ovo blagdansko vrijeme često upućujemo čestitke jedni drugima. Prije nekoliko smo dana čestitali: Sretan i blagoslovljen Božić. Na žalost lijepi običaj slanja božićnih i novogodišnjih čestitki gotovo se u potpunosti izgubio. Raskošne čestitke zamijenile su SMS poruke i čestitanje na različitim internetskim društvenim mrežama. Priznajem kako sam i sama, iako stalno prigovaram, prihvatila ovaj način čestitanja jer je brži, a uz to ne zahtijeva ranije pripreme koje podrazumijevaju kupovanje i ispisivanje čestitki te slanje poštom.

Kako smo prestali slati lijepe čestitke, tako smo prestali razmišljati o krasopisu, ali i o pravopisu pa smo mogli vidjeti različite pravopisne pogrješke koje će se, sigurna sam, ponoviti i sada kada budemo jedni drugima čestitali dolazak nove 2011. godine.

Pravilo je jednostavno i kaže: »Imena su blagdana također vlastita imena i pišu se velikim početnim slovom. Ako su višečlana, po drugome se općem pravilu samo prvi član piše velikim početnim slovom, a ostali samo ako su i oni vlastita imena. Takva su imena:

a) imena vjerskih blagdana: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Sveti Stjepan…

b) imena državnih blagdana i spomendana: Nova godina, Dan državnosti RH, Dan domovinske zahvalnosti…

Pod velikim utjecajem engleskoga jezika često možemo vidjeti kako u čestitkama piše: Sretna Nova Godina ili, što je još gore, Happy New Year (kao da nemamo svoj jezik). Ovako napisano nije ni pravopisno točno. Ukoliko želimo čestitati blagdan, napisat ćemo: Sretna Nova godina, no ukoliko želimo uspješnu i sretnu čitavu sljedeću godinu, valja napisati: Želimo vam sretnu i uspješnu 2011. godinu! Što znači da ukoliko čestitamo blagdan, riječ nova pišemo velikim početnim slovom – Nova godina, no najčešće želimo sretnu i uspješnu čitavu sljedeću godinu, stoga trebamo napisati: Sretna nova godina!

Valja napomenuti kako pridjeve od imena blagdana i spomendana pišemo malim početnim slovom: božićni običaji, novogodišnja proslava i dr.

O tome je li koji neradni dan blagdan ili praznik već sam pisala, no nije loše ponoviti. Obje riječi, blagdan i praznik, pripadaju hrvatskome jeziku, no ipak se razlikuju. Blagdan je dan određen za obilježavanje nekog događaja, a može biti svjetovni ili vjerski. S obzirom na hrvatsku jezičnu tradiciju uporaba riječi blagdan (složenica od riječi blag i dan) potpuno je opravdana i ima prednost pred uporabom riječi praznik. Riječ praznik (prazan dan) označava neradan dan, dan odmora od posla. U našem jeziku tom riječju najčešće označujemo razdoblje u školskoj godini koje je predviđeno za odmor od škole pa tako imamo zimske, ljetne i uskrsne praznike (za koje možemo čuti i nazive ferije i raspust). Ipak je za ova, učenicima omiljena razdoblja godine, najbolje reći da su praznici.

Mnogi kažu kako smo u svijetu poznati po mnogim »praznicima«, točnije kako često blagdan (jedan dan) pretvorimo u praznike (više dana). Da bismo znali koji su nam dani sljedeće godine neradni, evo popisa:

Državni blagdani u Hrvatskoj 2011.:

1. siječnja - Nova godina

6. siječnja - Sveta tri kralja

24. travnja - Uskrs

25. travnja - Uskrsni ponedjeljak

1. svibnja - Praznik rada

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

23. lipnja - Tijelovo

25. lipnja - Dan državnosti

5. kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti

15. kolovoza - Velika Gospa

8. listopada - Dan neovisnosti