Arhiv tekstova

Sve više starih i sve manje djece

Posljednji popis stanovništva je pokazao da je Vojvodina u proteklom desetljeću pretrpjela iznimno velike promjene, prije svega kada je riječ o broju i nacionalnom sastavu njezinog stanovništva. U pogledu drugih karakteristika toga stanovništva, mogao bi se izvući zaključak da uočene promjene nisu neočekivane, te da su samo nastavljeni trendovi započeti još prije više od jednog stoljeća.
RAST U PROMILIMA: Najdrastičniji je primjer onoga što se događa na planu priraštaja stanovništva. Naime, još od daleke 1828. godine, od kada se vodi popisna statistika, vojvođansko stanovništvo je samo u dva perioda (1880.-1890. i 1953.-1961.) imalo rast veći od jednog procenta. Sve ostalo vrijeme porast stanovništva u Vojvodini izražava se promilima, dok je u poslednjem međupopisnom periodu zabilježen čak opadajući trend. Ilustracije radi, treba istaći da prema rezultatima popisa iz 2002. godine, stanovništvo Vojvodine se može udvostručiti, uz takvu stopu rasta, tek za ravno 852 godine.
    Pri svemu tome značajna je činjenica da je u tom minimalnom procentu rasta ukupnog broja stanovnika stvarni odnosno prirodni priraštaj u stvari veoma nizak, a da rast u biti održavaju migracije, koje su u našoj Pokrajini tijekom proteklih desetljeća pa i stoljeća doista bile brojne. U periodu od 1991. godine do posljednjeg popisa povećanju broja stanovnika u Vojvodini doprinijele su migracije prouzrokovane ratnim sukobima, dok je prirodni priraštaj bio na nuli.
    Te migracije su, kao što je poznato na temelju rezultata popisa, utjecale i na nacionalnu strukturu Pokrajine, pa je zabilježeno da je povećan jedino broj Srba u pokrajini, za ukupno 8,26 posto, te Roma, za 0,22 posto, ali također i broj neizjašnjenih i neopredijeljenih, za 2,44.
NESTAJANJE STANOVNIŠTVA: U ranijim periodima nerijetko je bilježen i negativni priraštaj, i to posebno u vrijeme ratova, dok je u posljednih deceniju i pol godišnji broj umrlih redovito premašivao broj rođenih. Taj se trend, kažu statističari, iz godinu u godinu povećava. Oni, također, upozoravaju da će, ukoliko takva tendencija potraje, vojvođansko stanovništvo biti prepolovljeno za manje od 70 godina.
    S druge strane, u izvjesnoj mjeri je povećan životni vijek stanovništva, što donekle ublažava negativni priraštaj. U posljednjih pola stoljeća životni vijek je povećan za 2,3 godine kod muškaraca i za 0,5 godina kod žena, tako da Vojvođani u prosjeku žive 68,4 godine (muškarci) odnosno 74,4 godine (žene).
ŽENE U PREDNOSTI: Žene su u prednosti nad muškarcima i kad je riječ o njihovoj brojnosti – kako je pokazao popis, broj Vojvođanki u 2002. godini iznosio je 1,047.050, što je više za 62 tisuće od muškog dijela stanovništva. Krajnji »odnos snaga« spolova u Pokrajini iznosi 51,5 prema 48,5 za ženski dio populacije. U najstarijem dijelu stanovništva taj odnos je znatno drastičniji – kod starih 80 i više godina žena je čak dvostruko više nego muškaraca.
    Pozitivna promjena zabilježena je i na skali obrazovanja. U odnosu na prethodni popis iz 1991. godine, broj nepismenih je prepolovljen, te je ovog puta taj procent 2,4, pri čemu je znatno više nepismenih žena nego muškaraca – 3,7 prema 1. Povećan je, također, i broj stanovnika sa srednjim i visokim obrazovanjem. Procentualno, gotovo svaki drugi stanovnik Vojvodine, ili 43,93 posto, ima srednje obrazovanje, s višim obrazovanjem ih je 3,30 posto, dok je fakultetski obrazovanih 5,18 posto.
OPASNOST OD DEPOPULACIJE: Na temelju dobivenih podataka iz posljednjeg popisa može se dakle konstatirati da je u Vojvodini znatno usporen demografski rast, da je prisutan negativan priraštaj, te da neposrednu prošlost Pokrajine karakteriziraju povremena masovna doseljavanja i gotovo permanentna odseljavanja. Uslijed toga postoji i velika opasnost od depopulacije u budućnosti, upozoravaju u Tajništvu za demografiju.
    U ukupnom broju stanovnika sve je veći udio ostarjelih lica, i, također, sve masovniji samački život. Doduše, sve ove karakteristike dio su europske stvarnosti i te tendencije su prisutne u svim razvijenijim društvima. Vojvodina, međutim, nema mehanizme koji stoje na raspolaganju takvim društvima, te bi država neizostavno morala nešto poduzeti na tom planu. Pokrajinska vlada bi nakon toga, kada bude napravljen plan demografskog razvoja Srbije, trebala napraviti prijedlog programa demografskog razvoja Vojvodine koji bi mogao utjecati na uočene negativne tendencije.