Arhiv tekstova

Pred­sta­vlje­no i stva­ra­laštvo Hr­va­ta iz­van Hr­vat­ske

Ovogodišnji 28. Međunarodni sajam knjiga i učila »Interliber« održan je od 8. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu, a u istom terminu sa sajmom »Interliber« održan je i »Info« – 37. Međunarodni sajam informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija i »Educa plus« – 3. Međunarodna izložba i konferencija na temu cjeloživotnog obrazovanja i upravljanja ljudskim potencijalima. Sajmove »Interliber«, »Info« i »Educa plus« otvorio je 8. studenoga ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Dragan Primorac.
    Sajam »Interliber« je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. »Interliber« je najveći i najuspješniji sajam knjiga u Republici Hrvatskoj, kako po veličini izložbene površine i broju nakladnika, tako i po kvalitetnim naslovima. Svoja izdanja na ovogodišnjem »Interliberu« predstavila su 230 izlagača, od kojih 174 iz Hrvatske i 56 iz inozemstva. Među izlagačima iz inozemstva našle su se nakladničke kuće iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, SiCG, Velike Britanije i Sjeverne Irske.
HRVATSKE KNJIGE IZVAN HRVATSKE: U svojstvu posebnog gosta ove se godine na »Interliberu« predstavila Hrvatska matica iseljenika s izložbom nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva, kao i zemalja u kojima žive hrvatske autohtone manjine te stvaralaštva hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Na svečanom otvorenju sajma bili su nazočni i ravnatelj HMI Nikola Jelinčić, zamjenik ravnatelja i voditelj projekta HMI na ovogodišnjem »Interliberu« Domagoj Ante Petrić, te prof. Vesna Kukavica i mr. Željka Lovrenčić, autorice izložbe »Hrvatska knjiga izvan Hrvatske«.
    Izložbom »Hrvatska knjiga izvan Hrvatske« prikazana je bogata kulturna i izdavačka djelatnost Hrvata izvan Hrvatske. Izložba je zamišljena kao cjelina od pet dijelova: Stvaralaštvo Hrvata iz iseljeništva, Stvaralaštvo hrvatskih autohtonih manjina, Stvaralaštvo hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, Ostala građa vezana za Hrvate i inozemstvo i Periodička izdanja Hrvata iz iseljeništva i hrvatskih autohtonih manjina. Izložene su 352 knjige koje se odnose na stvaralaštvo Hrvata iz iseljeništva, 221 djelo pripadnika hrvatskih autohtonih manjina, 371 djelo Hrvata iz BiH, u skupinu Ostala građa vezana uz Hrvate i inozemstvo uvršteno je 96 knjiga, a od periodike iz iseljeništva i hrvatskih manjina izloženo je 188 naslova. Također su izložena i djela autora čije su knjige publicirane u Hrvatskoj i čija je tematika vezana uz iseljeništvo, kao i knjige tiskane u Hrvatkoj, a autori su im pisci iz iseljeništva, pripadnici hrvatskih manjina ili Hrvati iz BiH. Sveukupno je izloženo 1228 primjeraka, što je samo dio kulturnog bogatstva hrvatskog naroda koji živi izvan domovine. Izložba je propraćena i katalogom u kojem je predstavljen dio pisanog stvaralaštva Hrvata izvan Hrvatske.
DOPRINOS KULTURNOJ INTEGRACIJI:  Na izložbi nakladničke djelatnosti »Hrvatska knjiga izvan Hrvatske« dostojno su predstavljeni i Hrvati stvaratelji iz SiCG, a u organizaciji Hrvatske matice iseljenika na »Interliberu« je 11. studenoga održan i okrugli stol o temi »Hrvatska knjiga izvan Hrvatske – iskustva, današnje stanje i perspektive«, kao i tribina o temi »Hrvatska knjiga izvan Hrvatske i duhovna integracija hrvatskoga naroda«, uz sudjelovanje uglednih autora.
    »Duhovna integracija hrvatskoga naroda misao je vodilja izložbe knjiga i publicistike, tribine, izlaganja uvaženih osoba hrvatske kulture i književnosti, te okruglog stola o problematici hrvatske književne i publicističke djelatnosti izvan Republike Hrvatske«, bilježi Domagoj Ante Petrić u katologu kojom je propraćena izložba, a u istome katologu Nikola Jelinčić među ostalim piše: »Autori, nakladnici i knjižari iz iseljeništva, zemalja u kojima žive naše autohtone manjine, kao i Bosne i Hercegovine, ulažu veliku stvaralačku energiju u knjige koje su vjerodostojne slike, kako ljudske duše, tako i intelektualnih ostvarenja svoga vremena u raznim granama svaralaštva i nemjerljivo doprinose kulturnoj integraciji hrvatskoga naroda.«
NAGRADE I ZA DJECU IZ VOJVODINE: Tijekom manifestacije »Mjesec hrvatske knjige 2005.«, proveden je i već tradicionalni kviz za poticanje čitanja, koji je ove godine bio u znaku 200. godišnjice rođenja Hansa Christiana Andersena, a završna svečanost, uz podjelu nagrada, održana je u okviru sajma »Interliber« 11. studenoga u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma. Davor Uskoković, generalni zastupnik nakladničke kuće »Mozaik knjiga« koja je bila pokrovitelj kviza, uručio je glavne i utješne nagrade djeci koja su se natjecala na kvizu, a među nagrađenom djecom bili su i učenici iz Vojvodine koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku: Jelena Vidaković iz OŠ »Vladimir Nazor« iz Đurđina, Patricija Merković iz OŠ »Ivan Milutinović« iz Male Bosne, Neven Vuković iz OŠ »Sveti Sava« iz Subotice, Ivan Kovač iz OŠ »Matko Vuković« iz Subotice i Stefan Jakočević iz OŠ »Matija Gubec« iz Tavankuta, koji su na svečanosti bili u pratnji učiteljice Marine Kovač, a putovanje su nagrađenoj djeci osigurali Hrvatsko nacionalno vijeće i NIU »Hrvatska riječ«.                         Z. Sarić