Arhiv tekstova
Upoznavanje prošlosti ili provociranje sadašnjosti
Veterani mađarskih okupacijskih snaga u Drugom svjetskom ratu, pripadnici honvéda, održali su novi sastanak u Subotici, navodeći da je taj skup organiziran radi jačanja tolerancije. Drugi sastanak honvéda, čiji je prošlogodišnji skup izazvao burne reakcije u javnosti, organizirala je u Mađarskom kulturnom centru »Népkőr« nevladina udruga Otvorene perspektive, uz medijsku podršku listova »Magyar Szó« i »Hét nap«.
Predsjednik udruge »Otvorene perspektive« Gábor Kudlik rekao je, prema pisanju Bete, da se Drugom svjetskom ratu u Europi, poslije 60 godina, ne pristupa više »s aspekta poraženih i pobijeđenih«, te da bi »tako trebalo biti i ovdje«.
HEROJI I ŽRTVE: »U Europi se sastaju svi veterani u znak sjećanja«, rekao je Gábor i ocijenio kako se u Srbiji, i poslije izjednačavanja četnika i partizana, o honvédima isključivo govori kao o Hortyjevim fašistima.
Kudlik je rekao da većina honvéda s ovdašnjih prostora nisu bili fašisti, već prisilno mobilizirani, kao i da Mađarska nije bila fašistička država do 1944. godine, kada je Horty izgubio vlast.
Predstavljajući »Otvorene perspektive« kao »nevladinu udrugu koja se bavi tolerancijom«, on je rekao da je neophodno »otvoriti dijalog, pošto je tolerancija ulica u dva smjera«.
Urednik »Magyar Szóa« Péter Kókai rekao je kako je suština susreta honvéda upoznavanje s vlastitom poviješću i suočavanje, dodajući da je to dug iz prošlosti.
Urednik tjednika »Hét nap« Karoly Dudás naveo je da su honvédi »heroji i žrtve«. Prema njegovim riječima, honvédi su služili svojoj domovini, a žrtve su jer su prisilno mobilizirani i poslani na istočnu frontu.
Izvršni potpredsjednik Saveza vojvođanskih Mađara Imre Kern pozvao je na što skoriju realizaciju okruglog stola povjesničara, u okviru dogovora Međudržavnog odbora Mađarske i Srbije.
»Neke pojedinosti iz Drugog svjetskog rata se još uvijek pogrešno prikazuju. Ne može se ni jedan narod kolektivno proglasiti krivim, kao što se ne može krivim proglasiti cijeli srpski narod za zločine iz 90-ih, tako to nije bio slučaj ni u Drugom svjetskom ratu«, rekao je Kern.
Prvi sastanak honvéda održan je prošle godine u zgradi dnevnog lista »Magyar Szó«.
LOŠA PORUKA: Skup mađarskih veterana iz Drugog svjetskog rata naišao je na gotovo nepodijeljenu osudu u vojvođanskim i srbijanskim službenim krugovima. Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić je rekao da su Honvédi jedina vojna grupacija koja se okuplja na teritoriju Vojvodine i da takva okupljanja mogu samo poslati lošu poruku i generirati loše odnose među narodima u Vojvodini.
»Okupljanje bilo koje grupacije, koje može izazvati revolt neke druge strane, nije dobra poruka i sasvim je sigurno da onaj tko organizira takve skupove ne razmišlja o toleranciji«, rekao je Pajtić.
On je ocijenio i kako su svake usporedbe s Ravnom Gorom i sličnim okupljanjima neumjesna, budući se ona nisu dešavala na teritoriju Vojvodine.
Pajtić je podržao i inicijativu Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) da se »po ugledu na razvijene europske zemlje, zabrane sve skupine organizirane oko nacističkog principa »krvi i tla« i ocijenio da je to europska praksa pošto takve grupacije pozivaju na ekstremne načine političkog obračuna.«
POZIV NA ZABRANU: O novom sastanku honvéda oglasio se i predsjednik Skupštine AP Vojvodine Bojan Kostreš, koji je oštro kritizirao pojavu neonacizma u Vojvodini, kao i sastanak honvéda u Subotici, zauzevši se za zabranu svih organizacija zasnovanih na principima nacizma i fašizma.
Pozdravljajući akciju novosadske policije na uhićenju pripadnika neonacističkog »Nacionalnog stroja«, Kostreš je rekao agenciji Beta da sve fašističke, nacionalsocijalističke i slične organizacije moraju biti zabranjene, kao i nošenje fašističkih simbola.
Povodom sastanka koji su honvédi održali u Subotici, on je rekao kako »pokušaj da se određeni režim iz vremena Drugog svjetskog rata proglasi nefašističkim« predstavlja »falsificiranje povijesti«.
»Što se to dešava, ispada kao da je samo Hitler bio fašist, a da je cijeli svijet bio protiv njega, što jednostavno nije točno«, rekao je on. Kostreš je dodao kako se zbog žrtava fašizma ne smije zaboraviti što su mađarske trupe radile u Vojvodini u Drugom svjetskom ratu.
»Sastanak honvéda u Subotici je pokušaj da se izbriše linija između fašizma i antifašizma. A vrlo dobro i vrlo jasno se zna tko je u ovoj zemlji bio antifašist: to je Narodnooslobodilački pokret, to su partizani, oni su jedini bili jasni i decidirani antifašisti«, rekao je Kostreš.
Kostreš je ocijenio i da takvih pojava u Vojvodini ne bi bilo da ta pokrajina ima punu autonomiju. »U tom slučaju, takve organizacije bi sigurno bile zabranjene a
njihovo djelovanje bi bilo vrlo strogo sankcionirano«, kazao je Kostreš i pozvao vlasti u Srbiji da konačno zabrane takve organizacije. H.R.
