Arhiv tekstova
Lijepo je spomenuti osnivače
Štovane gospođe i gospodo, dragi članovi »Bunjevačkog kola«, cijenjeni gosti!
Moja je zadaća, prema zamisli organizatora, da vam za uvod ovog našeg večerašnjeg druženja, veoma kratko govorim samo nešto iz povijesti »Bunjevačkog kola«, slavljenika, koji ove godine obilježava 35 godina postojanja i rada. Neće to biti listanje najljepših stranica, već samo jedan detalj iz vremena osnivanja.
Dolazak kasnijeg i hladnijeg dijela jeseni pomaže dočarati to vrijeme. Ohrabreni uspješnim organiziranjem dvije Dužijance, ispunjeni ponosom na naš rod i samopouzdanjem zbog masovnog prihvaćanja namjere da se čuvaju naši običaji i naša ukupna baština, na Materice 1969. godine okupili smo se u Plavoj vijećnici Gradske kuće, proglasili smo se za inicijativni odbor i počeli s radom. Cilj okupljenih bio je osnovati instituciju koja bi se trajno i neprekidno bavila sakupljanjem, čuvanjem i proučavanjem naše ukupne kulturne baština kao i stvaranjem uvjeta za nova kulturna stvaralaštva među Bunjevcima kao dijelom hrvatskoga naroda.
Mislim da svi tada okupljeni ponovno zaslužuju u ovoj prigodi slavlja biti s nama. To su:
Grgo Bačlija
Lazar Merković
Ivan Tikvicki
Bela Gabrić
Petar Skenderović
Pavao Bačić
ing. Josip Dulić
Andrija Šarčević
Šime Dulić
Martin Bačić
Marko Skenderović
Bela Bačlija
Kalo Margetić
dr. Mate Brčić Kostić
Ruža Vuković
Vera Brčić Kostić
Stipan Šabić
Domagoj Dulić
Josip Palić
Veco Katančić
Jakov Kopilović
Grgo Prćić
Ivan Rudić
Bolto Milanković
Pavle Pavluković
Vince Dulić
dr. Albe Rudinski
Ivan Stantić
Grgo Skenderović
Naco Zelić
Grgo Andrašić
Bela Tikvicki
Marko Vuković
Remija Gabrić
dr. Lajčo Dulić
Josip Buljovčić
Ivan Tikvicki
Jakov Kujundžić
Ante Pokornik
Marko Peić
Franjo Kikić
Balint Vujkov
ing. Blaško Kulešević
Mladen Poljaković
Matilda Šarčević
Anastazija Skenderović
Marija Bukvić
Ivan Dulić
dr. Vinko Perčić
Bela Ivković
Mirko Perušić
dr. Krešimir Glavina
Nikola Skenderović
Lazo Vojnić Hajduk
Marina Glavina
Nikola Kopunović
Primijetili ste da među njima ima liječnika, odvjetnika, sudaca i drugih pravnika, puno profesora, inženjera i drugih intelektualaca, a sve su to bili ugledni građani ovoga grada, koji su osjetili obvezu povesti novo kolo koje se osniva. Mnogi od njih više nisu živi, neki su prestali biti Hrvati umorni od progona, zastrašeni prijetnjama, ali svi su oni u tom trenutku ugradili dio sebe u temelje ovog našeg Centra.
Nakon ovoga Inicijativni odbor se sastao još jednom i proširio se za četiri člana. To su:
Antun Kopilović-Šogor
Ive Prćić
Vera Andrašić
ing. Željko Skenderović
Odbor je odlučio da se osnivačka skupština Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Bunjevačko kolo« održi 18. siječnja 1970. godine. Tako se i dogodilo!
Nas je danas okupila likovna umjetnost. Novo stvaralaštvo s likovnih kolonija »Bunarić« od 2001. do 2004. godine, jedne od manifestacija Likovnog odjela »Bunjevačkog kola« i manifestacija Dužijance, a ta Dužijanca nije samo zahvalnost Bogu i veselje zbog uspješno završene žetve, već je i trajno nadahnuće svim kulturnim stvaraocima.
Sve žive osnivače »Bunjevačkog kola«, sve aktivne članove u bilo kojoj etapi puta dugog 35 godina sigurno raduje svaki uspjeh u radu bilo kojeg odjela ovog Centra. Za sve njih ovo je ispunjenje njihovih vizija i ostvarenje životnih snova, a sjećanje na njihov rad u ovakvim prigodama je samo potvrda da putujemo u dobrom smjeru.
I, kako sad u zaključku to povezati s nama, danas aktivnim članovima »Bunjevačkog kola«?
Jednom sam u ovoj dvorani pročitao nekoliko stihova hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora iz njegove zbirke »Hrvatski kraljevi«. Dobro je zvučalo!
Veliki je pjesnik u svojoj zbirci, pjevajući o banovima i kraljevima, opjevao hrvatsku povijest i na kraju optimistično poručio:
Slaga tko reče da smo lovor-grana,
Melem na rani, duga u oblaku:
Mi porod jesmo vuka i arslana!
Što davno bijaše i sad je u nama.
Još snaga stara tjera čvrstu šaku
Da digne zide porušena hrama.
Autor je odvjetnik iz Subotice i dugogodišnji predsjednik HKC »Bunjevačko kolo«,
tekst je pročitan na otvorenju izložbe slika s
likovnih kolonija »Bunarić«, 11. studenoga 2005.
