Arhiv tekstova
Kako, molim?
EH, DA JE BABE S KORDUNA
Ako danas Srbi skupa s HDZ-om biraju hrvatskog premijera, ako u Predsjedništvu BiH sjede Srbi, Hrvati i Bošnjaci, zašto je onda nemoguće povjerovati da će se za pet ili deset godina u koaliciji srpske i albanske partije formirati vlast koja će upravljati Kosovom, sukladno interesima građana koji tamo žive. I protiv interesa onih koji bi da u naše ime Kosovo brane politikom koja je Beograđane dovela do toga da zavide što ne žive u Temišvaru ili nemaju babu s Korduna pa ne mogu tražiti hrvatsku domovnicu i putovnicu kao kartu u jednom smjeru. Čedomir Jovanović, predsjednik Liberalno demokratske partije, Vreme, 10. studenoga
------
^ORBA SA ZA^INIMA
Nije slučajno što se ovo dogodilo u Novom Sadu, a moglo je, nažalost, na još mnogo mjesta, pod ovom ili onom zastavom. Fašizam nije gadljiv na zastave, samo da su njegove. U Vojvodini je bilo previše zastava u posljednjih desetak godina. Sve su bile za Vojvodinu, neku moju malu Vojvodinu, divnu geografsko-povijesnu odrednicu, s talogom raznih beščašća, od K und K, preko SK, sve do demokracije. Kakva čorba, samo da dodam i svoje začine! Tko se sve nije osladio na Vojvodini, brinući o njoj, zadovoljio sve svoje ambicije, najprije one najprostije – novca, mnogo novca. Branislav Čanak, predsjednik sindikata Nezavisnost, Danas, 14. studenoga
-----
SLO@NA BRA]A
Mora da je predstavnik Europske unije Reinhard Priebe prije tri dana pomislio s kim mi to pregovaramo kad se u prvoj rundi pregovora SiCG s EU o stabilizaciji i pridruživanju susreo sa sramotnom kakofonijom koju su napravili naši vrli pregovarači. Inače, raspoređeni u tri tima od kojih je svaki više gledao kako nauditi onom drugom nego što su se bavili poslom zbog kojeg su se našli za pregovaračkim stolom. Crnogorski ministar vanjskih poslova je galamio ne pristajući ni na što, šef srpskog pregovaračkog tima je ušutkavao prvog čovjeka delegacije zajedničke države, ostali Srbi i Crnogorci su međusobno pričali na engleskom pošto se na srpskom sve teže razumiju… I to bi vjerojatno trajalo unedogled da u jednom trenutku Europljaninu Priebeu nisu popustili diplomatski živci pa je viknuo da više ne može slušati gluposti. Ranko Pivljanin, novinar, Blic, 11. studenoga
-----
UPOZORENJE
Aljoša, pazi Okuka! Naslov, Slobodna Dalmacija, 12. studenoga
------
PITANJE ^EKA
ODGOVOR
Ako sam ja ustaša, jesu li onda ustaše i Hrvati Bobek, Čajkovski, Zebec, Belin, Mance, koji su proslavili Partizan? Ivan Ćurković, legenda jugoslavenskog nogometa, predsjednik Nogometnog kluba Partizan, Globus, 11. studenoga
-----
TOP LJESTVICE
Hrvati drugi u svitu po jebežljivosti. Malo zaostaju iza Grka. Nadan Vidošević i Ingrid Antičević najzgodniji. Vesna Škare, usprkos silnim promjenama frizure, na žalost s Jacom Kosor po istraživanju, teško mi je reć, al najgrublje. Sanader i Mesić na vrhu, samo ne znam čega. Ingrid Antičević izjavila da joj je drago da su građani počeli slušat, a ne samo gledat. Nije u pravu. Da su je slušali, vjerojatno ne bi izvojevala ovu pobjedu. Nikako da se pomiri da je narod glasa za noge, a ne za glavu. Zašto lipe žene misle da je pamet bitnija kad je poznato da lipše više uspijevaju u životu? Arijana Čulina, kolumnistica, Večernji list, 12. studenoga
-----
SPAS ZA ZAGREP^ANE
Mlada sam, seksepilna i uspješna. Uskoro ću se sretno udati pa će mnogi biti još ljubomorniji, a ja zadovoljnija. To je prava istina! U Beogradu je mnogo teže biti zvijezda. U Zagrebu je publika trenutačno nezasitna folka pa joj je sve zanimljivo. Osjeti se kako joj je ta glazba dugo bila uskraćivana. Seka Aleksić, mlada folk-zvijezda iz Srijemske Mitrovice, najpoznatija po pjesmi »Dođi i uzmi me«, nakon koncerta u zagrebačkoj diskoteci »The Best«, Večernji list, 12. studenoga
------
POLA TAMO, POLA VAMO
Svaki peti stanovnik zemlje Srbije nema nikakvu školsku spremu, što samo od sebe mnogo govori o tome zašto smo još uvijek duboko u 20. a ne u 21. stoljeću, ali to izgleda nikoga baš ne brine posebno. To što od 6.761.061 starijih od deset godina, u Srbiji živi 232.925 nepismenih, odnosno 357.552 bez školske spreme, a skupa s njima još 126.127 sa završena do tri razreda osnovne škole, plus 896.847 sa završenih četiri do sedam razreda osmoljetke, dakle 1.380.526 ljudi za koje je čitanje, pisanje i stjecanje znanja malo do umjereno veći problem. Ako se njima pridruže i oni s osnovnim obrazovanjem, a u Srbiji ih je po posljednjem popisu stanovništva 1.509.462, moglo bi se, u najmanju ruku, reći da je skoro polovina, odnosno 2.889.988 ljudi u ovoj zemlji nekvalificirano. Nataša Pejčić, Dnevnik, 13. studenoga
