Arhiv tekstova

Tin Ujević – čarobnjak hrvatskog jezika

U noći između 7. i 8. studenoga 1917. boljševici su brzom akcijom preuzeli vlast u Petrogradu i proglasili svoju vladavinu u cijeloj Rusiji. Vješto manipulirajući problemima (rat i glad te neriješena kriza oko vlasništva nad zemljom), pridobili su najsiromašnije slojeve koji nisu primjećivali da kozmetičke zahvate u izmjeni upravnog i gospodarskog sustava boljševici zapravo koriste za učvršćivanje moći. Umjesto obećanja o izgradnji pravednoga društva u Rusiji je na vlast došla ideološki isključiva partija, koja je negirajući slobodu vlasništva i mišljenja i izražavanja, izgradila totalitarni režim koji se iscrpljivao u traganju za neprijateljima, neistomišljenicima te je milijune nevinih poslao na dugogodišnja izdržavanja kazni. Parolom stići i prestići kapitalizam boljševici su resursima bogatu Rusiju opustošili, onemogućili joj gospodarski napredak, civilizacijski je unazadili i, ono najgore, vlastiti promašeni sustav izvezli mnogim narodima.
8. studenoga 1909. godine rođen je u Trnavi kraj Garešnice Ivan Dončević – pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik.
9. studenoga 1989. nakon proslave povodom 750. obljetnice Berlina, počeli rušiti Nijemci s obje njegove strane. Premda je toga dana Erich Honecker, vođa DDR-a izjavio »Zid će stajati tu stotinu godina, on našu Republiku štiti od razbojnika i fašista«, komunistički režim nije imao snage zaustaviti svoje stanovnike u želji za slobodom, afirmacijom i težnji ka sreći u ujedinjenoj Njemačkoj i u ujedinjenoj Europi. Nakon probijanja prolaza u zidu mnogi se sreli s prijateljima i članovima obitelji koje nisu vidjeli desetljećima. Iz DDR-a je tijekom Hladnog rata pobjeglo na Zapad približno dva i pol milijuna Nijemaca.
9. studenoga 1884. godine otvorena je u Zagrebu Strossmayerova galerija.
9. studenoga 1879. u Lepoglavi je rođen Milan Šufflay, čovjek koji se bavio poviješću, politikom, književnosti i mnogim drugim djelatnostima, no kako je režimima bio nepoćudan, mnoge je radove objavio pod pseudonimima. Kada se otkrilo tko se pod njima krije, tragično je završio život. Osim pravaške orijentacije bavio se poviješću Albanaca što je bilo dovoljno da ga režim kralja Aleksandra Karađorđevića ubicira kao najvažnijeg državnog neprijatelja. Na sveučilištu u Zagrebu predavao je pomoćne povijesne znanosti i kada je bio u naponu snage, umirovljen je. Nadasve. Zatočen je i robijao je u Srijemskoj Mitrovici. Shvativši kakvo mu se zlo sprema jer je razobličio Aleksandrove metode represije prema Albancima, taj tada vodeći europski albanolog, počeo je rabiti pseudonime te je prestao potpisivati novinske tekstove i letke. Napisao je romansiranu pripovijest iz albanske povijesti Kostadin Balšić pod imenom Alba Limi, a znanstveno-fantastični roman Na Pacifiku kao O’li Imona. Kada je režim otkrio tko se krije iza pseudonima i raznih inicijala, stigao je nalog o likvidaciji Šufflaya. Agenti su ga dočekali uvečer 18. veljače 1931. i na smrt ga pretukli teškim štapovima. Iste je noći umro.
9. studenoga 1930. umro je Menci Clement Crnčić, hrvatski slikar i grafičar, rođen u Brucku na Muri. S Vlahom Bukovcem osnivač je Hrvatskoga salona, najvažnije izložbe hrvatskih umjetnika s konca 19. stoljeća, te jedan od inicijatora izgradnje Umjetničkoga paviljona. Iz tih se aktivnosti razvio pokret Hrvatska moderna, koji je pridonio afirmaciji hrvatskoga naroda.
11. studenoga 1945. godine održani su izbori za oba doma Ustavotvorne skupštine (Savezna skupština i Skupština naroda) – prvi su put u povijesti Hrvata na izborima sudjelovale žene. Kandidati Narodne fronte, organizacije zamišljene kao »nesalomljiv savez radnih masa i svih slobodoljubivih ljudi«, dobili su sve mandate u oba doma Ustavotvorne skupštine. Većina kandidata na listi Narodne fronte bili su članovi Komunističke partije Jugoslavije ili njezini simpatizeri. Nositelji lista Narodne fronte bili su Josip Broz (za Saveznu skupštinu) i Vladimir Nazor (za Skupštinu naroda). Razlog tako nadmoćne pobjede bio je jednostavan. Izbornim je zakonom određeno da jedino Narodna fronta smije kandidirati svoje predstavnike. Nastavimo o ovoj izbornoj farsi. Glasači nisu zaokruživali broj ispred kandidata za kojeg glasuju već su na ulazu u prostoriju s glasačkim kutijama u jednu ruku uzimali kuglicu. Ruku s kuglicom su najprije stavili u kutiju na kojoj je bila izložena lista Narodne fronte zatim u »ćoravu kutiju«, kutiju na kojoj nije bilo izvješene liste da bi članovima komisije zatim pokazali otvorenu šaku. Naravno da je na takav sustav glasovanja bilo mnogo prigovora, kako iz domovine tako i iz inozemstva jer nije bilo moguće provjeriti rezultate izbora. Stoga ne čudi da su se političke stranke uzdržale su se od izbora.
12. studenoga 1955. u Zagrebu je umro čarobnjak hrvatskoga jezika Augustin Ujević.
13. studenoga 1976. u Zagrebu je umro Pavao Vuk-Pavlović, hrvatski filozof.
13. studenoga 1991. godine potpisala su 42 dobitnika Nobelove nagrade peticiju za zaustavljanje velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku.