Arhiv tekstova
Vijećima dati veće ovlasti
U suorganizaciji Savjeta Republike Srbije za nacionalne manjine i Misije OESS-a u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu je 4. i 5. studenoga održan seminar o ulozi manjinskih nacionalnih vijeća u zakonodavnom postupku. U radu seminara sudjelovali su predsjednici do sada izabranih vijeća kao i članovi vijeća koji se bave pravnim pitanjima, a Hrvatsko nacionalno vijeće tom prigodom reprezentirali su predsjednik Josip Pekanović i Vesna Prćić.
Nakon uvodnog izlaganja tajnika Savjeta Republike Srbije za nacionalne manjine Petra Lađevića, uslijedilo je predavanje prof. dr. Bogoljuba Milosavljevića o državnoj organiziranosti i raspodjeli ovlasti u Srbiji i Crnoj Gori, te podzakonskom reguliranju društvenih odnosa. Darko Radojičić, pomoćnik ravnatelja Tajništva za zakonodavstvo Vlade Republike Srbije, govorio je o zakonodavnim postupcima, a Vladimir Đurić o mjestu nacionalnih vijeća u reguliranju društvenih odnosa općim pravnim aktima te zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
Tijekom diskusije iznesena su različita konstruktivna iskustva nacionalnih vijeća, te mnogobrojni problemi koji se javljaju u radu, pri čemu je istaknuta suradnja nacionalnih vijeća međusobno, kao i dobra komunikacija i dijalog s republičkim Savjetom za nacionalne manjine.
ELEKTORSKI, A NE IZRAVNI IZBORI: Tom prigodom istaknut je ponovno aktualiziran problem u stavu pojedinaca u nacionalnim vijećima koji smatraju da država zapravo treba financirati manjinske elite, a ne vijeća kao cjelinu s ciljem razvoja u manjinsku samoupravu, čemu pridonosi nedovoljno pravno reguliran status nacionalnih vijeća i nemogućnost državne kontrole financijskog utroška sredstava odobrenih iz proračuna.
Nazočne je osobito interesirala mogućnost izmjene zakona i u tom kontekstu mogućnost nacionalnih vijeća kao funkcionalnih decentralizacija da sudjeluju u takvim postupcima, prije svega o izborima u parlamentima kojima bi se osigurala neposredna zastupljenost manjina, pri čemu je iznesen stav da važeće izborne zakone nema potrebe mijenjati s obzirom da su usklađeni s europskim zakonodavstvom.
Istaknuto je kako je u pripremi Zakon o nadležnostima nacionalnih vijeća, te da su u smislu toga formirane radne skupine radi usaglašavanja, pri čemu je jedna od novina da će se zakonskim odredbama propisivati sadržaj Statuta nacionalnih vijeća. Istodobno, da će se napustiti koncept neposrednog izbora nacionalnih vijeća, s obzirom da je dosadašnji elektorski način izbora ocijenjen kao manje loš po nacionalne manjine u ostvarivanju prava i sloboda, te je predloženo da se eventualno putem zakonskih okvira ostavi mogućnost i neposrednog izbora, u kom slučaju bi se detaljnije razradio postupak ovakvog izbora, koji bi ipak predstavljao samo alternativu. U svjetlu takvog načina izbora, zaključeno je kako je potrebno i precizirati način utvrđivanja vjerodostojnosti potpisa elektora.
UVAŽITI MIŠLJENJE VIJEĆA: Razgovaralo se i o napuštanju savjetodavne uloge nacionalnih vijeća te eventualnog propisivanja obveze ovlaštenih predlagača zakona da konzultira nacionalna vijeća o novim zakonskim rješenjima, pri čemu bi mišljenje nacionalnog vijeća obvezivalo, sve u pitanjima koja se uopćeno tiču nacionalnih manjina i ostvarivanja prava i sloboda njenih pripadnika, a ne samo u oblastima koja su do sada imala zakonski okvir za kompetenciju nacionalnih vijeća. Tako bi se uloga nacionalnih vijeća pomaknula s dosadašnje razine inicijatora pred Ustavnim sudom i drugim državnim tijelima te posredne uloge u zakonodavnim postupcima
Nazočni su podržali iznesene prijedloge, ali su istodobno istaknuli kako niti jedan zakon neće pomoći u stvaranju svijesti kod većinskog naroda o postojanju nacionalnih manjina, što je znatan problem realnosti svakodnevnog života pripadnika manjina, koji moraju rješavati državne institucije uz primjenu vladavine zakona.
P. V.
