Arhiv tekstova
Prvi koraci u rješavanju problema
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić, i dopredsjednici Franjo Vujkov i Đorđe Čović razgovarali su u ponedjeljak 7. studenoga s ministrom Srbije i Crne Gore za ljudska i manjinska prava Rasimom Ljajićem.
Sastanak se održao na poziv ministra u povodu nedavno objavljene Deklaracije DSHV-a o položaju hrvatskoga naroda u Srbiji. U razgovoru su sudjelovali i pomoćnici ministra Jelena Marković i Vlada Đurić.
POSTOJE REALNI PROBLEMI: Rasim Ljajić je nakon održanog sastanka, za »Hrvatsku riječ« kazao kako su ovakvi razgovori jedini način da se o problemima otvoreno govori i da se traže najbolja rješenja.
»Tu postoje realni problemi koje treba rješavati, a kad o tome govorim prije svega mislim na participaciju hrvatske zajednice ali i drugih manjina u nekim društvenim oblastima kao što su posebno pravosuđe, policija, tužiteljstvo«, rekao je Ljajić. »Nama je potrebno veće sudjelovanje pripadnika hrvatske, ali i drugih manjina. To je naslijeđeni problem iz Miloševićeva režima i sada se taj etnički debalans mora promijeniti. Važno je praviti prve korake u tom pravcu ali je teško očekivati da se to napravi u nekom kraćem vremenskom razdoblju. U svakom slučaju važno je da država pokaže spremnost i dobru volju da se to učini. Najvažnije je da imamo stalnu komunikaciju i s predstavnicima hrvatske zajednice, ali također i da ostvarimo komunikaciju različitih ministarstava na republičkoj razini i predstavnika hrvatske manjine. Vjerujem kako je ovo jedan u nizu sastanaka koje ćemo imati u kratkom vremenskom razdoblju i vidjet ćemo onda na kraju što smo uradili u realizaciji nekih dogovora.«
Ljajić je ocijenio osobito važnim održavanje prvog sastanka Mješovitog odbora SiCG i Republike Hrvatske za praćenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina, koji je zakazan za 22. studenoga, neposredno prije posjeta Koštunice Zagrebu, što će, kako je rekao ministar, »također biti prigoda da o svim problemima razgovaramo otvoreno«.
Glede pak zahtjeva DSHV-a da se provede odredba o osiguranju političke reprezentacije predstavnika nacionalnih manjina, iz Sporazuma o zaštiti manjina koje su potpisale Hrvatska i Srbija i Crna Gora, Ljajić je rekao:
»Mi imamo dobar izborni zakon koji je ukinuo cenzus za stranke nacionalnih manjina, što ne znači zagarantirana mjesta već znači kako stranke nacionalnih manjina moraju osvojiti minimum glasova, onoliko koliko vrijedi jedan zastupnički mandat, kako bi dobili predstavnike u parlamentu. Dakle, imamo elemente pozitivne diskriminacije u zakonu, a ono što trebamo učiniti jest da se smanji broj potrebnih potpisa za kandidiranje političke stranke jer je nelogično da smo ukinuli cenzus za stranke nacionalnih manjina a da isti broj potpisa važi za prijavu kandidature i za manjinske i za većinske stranke.«
TRAŽE SE RJEŠENJA: Presjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić nakon završenih razgovora u Ministarstvu SiCG za ljudska i manjinska prava ocijenio je kako je do ovog razgovora trebalo i ranije doći.
»Pokazalo se da ako se karte stave na stol, u otvorenom razgovoru se za većinu problema mogu naći rješenja. Zato smo od početka smatrali kako su naši zahtjevi korektni a bili smo iznenađeni da je ministar našu deklaraciju u početku oštro napao. Danas je situacija bila sasvim drugačija i mislim da smo na samom sastanku glede svih problema našli odgovore ili smo načeli rješavanje većine tih konstatiranih problema. Posebice je dogovoreno da se u koordinaciji s pomoćnicom ministra Jelenom Marković u iduća dva tjedna obave konzultacije u vezi razmjerne zastupljenosti Hrvata u državnim institucijama Republike Srbije i državne zajednice. Glede pak pozitivne diskriminacije i političkog zastupanja, rečeno je kako je situacija vrlo delikatna i kako za sada u skupštinskoj većini sigurno ne postoji raspoloženje da se izborni zakon promjeni u tom smjeru i da se osigura izravna zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina, ali je uvažena naša primjedba i uskoro će se pokrenuti ta inicijativa, da se u postojećem izbornom zakonu smanji potreban broj ovjerenih potpisa na sudu koji je potreban kako bi se predala izborna lista. Naime, za sada je potrebno 10.000 potpisa što je vjerojanto za većinu nacionalno manjinskih stranaka nedostižno, te je obećano kako će se ići na to da se razmjerno smanji taj broj potpisa. Dogovoreno je također i da se, glede razmjerne zastupljenosti u državnim institucijama, pokrenu inicijative kako bi se u idućih nekoliko tjedana razgovaralo s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa glede unutarnje preraspodjele ili otvaranja novih radnih mjesta radi adekvatnije zastupljenosti pripadnika i naše nacionalne manjine. Također je dogovoreno da kontakti s Ministarastvom za ljudska i manjinska prava budu češći a naglasili smo više puta tijekom razgovora da smo prema svim pokazateljima lojalni građani ove države i po veličini značajna manjina u Vojvodini te da očekujemo adekvatan odgovor državnih tijela glede naše aktivnije uloge i bolje zastupljenosti u društvenom, gospodarskom i političkom životu ovdje gdje živimo.«
PRVI KORACI: Dopredsjednik DSHV-a Franjo Vujkov ocijenio je kako je ovim razgovorom ostvaren »prvi i najznačajniji iskorak jer je ostvarena komunikacija s resornim ministarstvom i neposredno su razjašnjena pitanja koja su dovela u nedoumicu pojedine dijelove naše Deklaracije.
»Ukazali smo na to da nijednog trenutka iznošenje podataka u Deklaraciji nije predstavljalo nikakvu optužbu niti pritužbu, jer taj dokument nema takav karakter, već je suština u tome da smo procijenili kako je vrlo bitan trenutak da određena pitanja iznesemo upravo na ovu razinu kako se ne bismo našli u situaciji da pitanja koja su suštinska i na razini države u kojoj živimo a i na razini međunarodne zajednice ostanu netaknuta i neriješena. Tu prvenstveno mislim na to, a na što smo ukazali i ministru, da međunarodni procesi u svezi s početkom procesa primanja naše države u europske integracije u prvoj fazi, sagledavaju do koje razine su razriješena manjinska pitanja, a iznošenjem samo pozitivnih rezultata sigurno bi se na međunarodnoj razini stekao pogrešan dojam da su u ovoj zemlji svi manjinski problemi razriješeni. Mi smo taj trenutak osjetili, mislim s razlogom, a to je dokazao i današnji razgovor. Ukazali smo na to kako mi apsolutno cijenimo početne pozitivne rezultate koje je ostvarila naša država na rješavanju manjinskih pitanja ali i da se u današnjem trenutku to svodi na jednu pozitivnu regulativu dok je još niz problema ostao otvoren, osobito da ono što je normativno regulirano u praksi i zaživi, i da ta regulativa u konkretnom slučaju dobije i adekvatnu pravnu zaštitu. Smatram da je današnji razgovor u Ministarstvu bio prvi korak a da će ubrzo uslijediti i sljedeći, gdje će se raspravljati o konkretnim problemima, te da smo skinuli sa sebe hipoteku nekoga tko želi ometati procese za koje smo prvenstveno mi kao manjina u ovoj državi zainteresirani da se odigravaju željenim tempom i željenim smjerom«.
Drugi dopredsjednik DSHV-a Đorđe Čović je izrazio zadovoljstvo što je došlo do ovog sastanka, ali i razočarenje što do razgovora nije došlo ranije.
»Izražavam zadovoljstvo što je konačno naša domicilna država prihvatila razgovarati s nama na ovako visokoj razini, a razočarenje iz razloga što je DSHV na ove činjenice ukazivao još od samog njegovog osnutka počevši od kulturne autonomije pa do raznih preporuka i prijedloga da se konačno riješi status hrvatske nacionalne manjine, te je u tom cilju na posljednjoj sjednici vijeća donesena i Platforma DSHV-a u vezi novog Ustava Srbije i položaja nacionalnih manjina. Sam sastanak s ministrom Ljajićem pak donio je nekoliko bitnih činjenica, među njima i to da su se, nakon prvih reakcija i izjava u tisku, stvari polako smirile i sam sastanak nije protekao u tonu kojim bi se pobijali stavovi DSHV-a nego u sasvim razumnom i prihvatljivom ozračju te se nadam da će i ubuduće ova suradnja koja je danas otpočeta biti u većem obujmu, kako bi se mnogi problemi s kojima se susreće hrvatska nacionalna zajednica na što bezbolniji i lakši način riješili«.
g
