Arhiv tekstova
Službena Rumunjska se ograđuje od ove inicijative
Nakon internacionalizacije problema nacionalnih manjina u Srbiji, potaknute srpsko-mađarskim incidentima, upozorenje koje je Srbiji upućeno iz Europskog parlamenta 13. listopada, čini se neće biti posljednje. I sam ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić javno je izrazio zabrinutost da bi i druge države, kao što je Rumunjska, mogle otvoriti pitanje manjina. Ovu strepnju je Ljajić potaknuo ocjenom kako je Rumunjska vrlo blizu Europske unije, te ne bi bilo čudno, kako je rekao, da taj moment sada iskoristi, dok je Srbija slaba.
Budući da Ljajić nije konkretnije govorio o kakvim bi intervencijama Rumunjske moglo biti riječi, da se pretpostaviti kako je upoznat s inicijativom Vlada Cubreacova, europskog parlamentarca i Rumunja iz Republike Moldavije, koji »vlaško pitanje«, odnosno pitanje Rumunja iz istočne Srbije, namjerava staviti pred Europski parlament.
Naime, Kubreakov je ovih dana i sačinio prijedlog rezolucije kojom bi se Srbija upozorila zbog nepoštivanja prava stotine tisuća »Vlaha, odnosno Rumunja u istočnoj Srbiji«. Tekst ovog prijedloga rezolucije potpisalo je 14 članova Europskog parlamenta iz Francuske, Italije, Makedonije, Litvanije, Gruzije, Poljske, Letonije, Moldavije i Rumunjske, s namjerom da se najprije otvori rasprava o »vlaškom pitanju« u Srbiji, a potom i da se poduzmu izravne mjere za zaštitu prava i sloboda ove etničke zajednice.
Situacija na terenu čini se, ipak, umnogome drugačijom. Šef misije Veleposlanstva Rumunjske u Beogradu Lucian Ristea, inzistira na činjenici kako su neopravdane sumnje da iza ovakvih ili bilo kakvih sličnih inicijativa stoji Rumunjska, kao i da one nemaju nikakve veze sa službenom politikom Rumunjske. Ristea u ovoj rezoluciji vidi zapravo namjeru da se, kako navodi, problem Rumunja u Republici Moldaviji indirektno riješi kroz »vlaško pitanje«.
KONFUZIJA OKO IDENTITETA: Upravo je problem samog identiteta Vlaha ono što stvara najveću konfuziju. Jer ukoliko bi slijed stvari bio takav da bi Cubreacova Rezolucija bila doista usvojena, Srbija bi se opet našla u uvjetovanoj poziciji zbog »vlaškog pitanja«, iako je još sasvim nejasno tko je među njima, što i na osnovi čega bi se bilo kakvi kriteriji mogli ustanoviti. Naime, od nekih pola milijuna Vlaha, koliko se neslužbeno pro-cjenjuje da ih ima u istočnoj Srbiji, jedan dio njih se izjašnjava isključivo kao Vlasi, drugi kao Rumunji, treći kao Srbi, a četvrta skupina se izjašnjava kao Rumunji samo na rumunjskom jeziku, a Vlasi postaju na srpskom.
Ova posljednja skupina, koja je trenutačno i dominantna među Timočanima, već je predala Ministarstvu SiCG za ljudska i ma-njinska prava dokumente za osnivanje Nacionalnog vijeća Vlaha, a osnivačka skupština se očekuje sredinom studenoga.
Inače, u postojećem Nacionalnom vijeću Rumunja (NVR), po prvi put je, u rujnu prošle godine, na čelne dužnosti izabrano nekoliko ljudi iz »vlaškog korpusa« iz Timočke Krajine, koji su se izjasnili kao Rumunji. Potom je, u lipnju ove godine, otvoren Odjel NVR-a u Kladovu, koji između ostalog, pomaže studentima iz Timočke Krajine (iz svih spomenutih »kategorija«) da dobiju stipendije za studije u Rumunjskoj. Nedavno je NVR prvi put službeno zatražio i uvođenje u nastavu rumunjskog, kao materi-njeg jezika u istočnoj Srbiji (u mjestima Slatina, Brestovac i Rahovac).
Ipak, inicijatori Nacionalnog vijeća Vlaha smatraju kako se Rumunji iz Vojvodine, koji su dominantni u Nacionalnom vijeću Rumunja, ne mogu adekvatno boriti za interese Vlaha u istočnoj Srbiji, jer vojvođanski Rumunji ne mogu shvatiti da na srpskom timočki Vlasi kažu kako je njihov materinji jezik vlaški, a na rumunjskom kažu da je njihov materinji jezik rumunjski, i da je, kako navode, to u stvari jedno isto. I tu je suština konfuzije. Jedan od nositelja ovakve provlaške opcije, Predrag Balašević, koji i svoju stranku Demokratska partija Vlaha Srbije, na rumunjskom piše i izgovara »Partia Democrata a Rumânilor din Sârbie«, razjaš-njava ovu konfuzije na sljedeći način u jednom rumunjskom mediju: »Kada govorimo o jeziku, mi govorimo o rumunjskom jeziku. Kada govorimo o narodu odavde, govorimo o Rumunjima. Govorimo o sinonimima koji postoje u srpskom i rumunjskom jeziku između riječi »vlah« i »rumunj«.
Dragiša Kostandinović, prvi potpredsjednik Nacionalnog vijeća Rumunja i šef teritorijalnog Ureda NVR-a u Kladovu, Rumunj je iz istočne Srbije koji se i na srpskom i na rumunjskom izjašnjava kao Rumunj. On smatra kako Srbija ne bi trebala imati nikakav interes da vlašku zajednicu ne prizna kao rumunjsku: »Bez obzira što bi rumunjska manjina tako postala najbrojnija u Srbiji, mislim da su stavovi na kojima sada inzistira provlaška struja, najmanje povoljni za Srbiju. Jer ako već ima naznaka da se Vlasi trebaju smatrati posebnim narodom koji nema matičnu zemlju, iz čega proizlazi i da su Vlasi konstitutivan narod Srbije, onda se mogu pretpostaviti i druge namjere koje nije isključeno da će se jednom pojaviti. Tko ne zna što to znači, neka se prisjeti prethodnog desetljeća i problema s drugim konstitutiv-nim narodima Jugoslavije«, ocjenjuje Kostandinović.
SLUČAJ MALAJNICA: Činjenica je da su srpsko-rumunjsko-vlaške tenzije podignute upravo na početku ove godine, poznate kao »slučaj Malajnica«. Naime, nakon podizanja rumunjske crkve u selu Malajnica (Općina Negotin), na zemljištu koje je u privatnom vlasništvu rumunjskog ipođakona svećenika Bojana Aleksandrovića, i koju je tada posvetio rumunjski episkop za srpski Banat Daniil (inače nepriznat od strane SPC), Aleksandrović je tvrdio kako mu lokalna vlast u Negotinu prijeti demoliranjem crkve. Problem je nastao nakon oštre reakcije SPC i episkopa ti-močkog Justina, zbog toga što Aleksandrović nije poštovao kanonsko pravilo između sestrinske Srpske i Rumunjske pravoslavne crkve, odnosno nije zatražio suglasnost od nadležnog episkopa Justina koja je neophodna za izgradnju jedne crkve na teritoriju druge, već postojeće. Mogući je sukob riješen samo jednim diplomatskim razgovorom između Luciana Riste, otpravnika poslova Veleposlanstva Rumunjske u Beogradu i Milana Radulovića, ministra vjera u Vladi Srbije, kada je Ristea obećao Raduloviću da za Uskrs neće ići u malajničku rumunjsku crkvu i da će time jasno pokazati da Rumunjska ne stoji iza podizanja crkve u Malajnici. Ristea je obećanje i ispunio, a crkva je »spasena«. No, ipođakon Bojan Aleksandrović tada napušta Nacionalno vijeće Rumunja, čiji je član bio, i nezadovoljan, priključuje se struji koja danas promovira osnivanje Nacionalnog vijeća Vlaha.
Otpravnik poslova Veleposlanstva Rumunjske u Beogradu Lucian Ristea kaže kako Rumunjska neće više dozvoljavati da bilo tko zloupotrebljava njeno ime i pomoć, tako što u zavisnosti od interesa, različito žonglira u dvijema državama. Zbog toga se, kaže Ristea, stvorila iskrivljena slika da Rumunjska stalno pretendira na Vlahe i pritiska ih da se izjasne kao Rumunji, što nije točno. Stoga su za Risteu iznenađujuće reakcije da bilo tko u Srbiji može očekivati nekakvu intervenciju Rumunjske po pitanju rumunjske zajednice: »Tim više što mi je sam ministar Ljajić osobno nedavno rekao kako zna da Rumunjska ne vodi nikakvu intervencionističku politiku miješanja u interne stvari druge države«, navodi Ristea.
Bit će svakako zanimljivo čuti kako i o čemu će diskutirati mi-nistar Ljajić i njegov kolega iz Rumunjske Mihai Georgiu u okviru prvog susreta rumunjsko-srpsko-crnogorskog mješovitog odbora, koji je dogovoren za kraj ove godine.
Autorica je urednica-komentatorica
u listu »Libertatea« iz Pančeva, tekst je objavljen u Danasu
