Arhiv tekstova
Loše informirani građanin ne donosi dobre odluke
U petak 28. listopada u Skupštini AP Vojvodine održan je seminar na temu »Razmatranje i usvajanje etičkog kodeksa novinara u kontekstu medijske slike u multinacionalnoj Vojvodini«. Seminar su organizirali Zavod za kulturu Vojvodine, u čije je ime nastupila ravnateljica Vesna Šijački, te MEMO 98 (nevladina organizacija osnovana uoči parlamentarnih izbora u Slovačkoj 1998. s ciljem da se osigura objektivno medijsko izvještavanje o izborima) iz Bratislave, kao institucija implementatora, a uz podršku fonda »Bratislava-Beograd«.
Pokrovitelji događaja bili su Izvršno vijeće AP Vojvodine i Vlada Republike Slovačke. O tome koliki je značaj etičkog kodeksa medija koji izvještavaju o pitanjima nacionalnih zajednica u Vojvodini i kolika je potreba za njegovim usvajanjem, svjedoči nazočnost na seminaru velikog broja urednika i novinara iz oko 40-tak redakcija.
MIRNI SUŽIVOT SVIH GRAĐANA: Budući da je uloga medija u javnom životu da prenose neiskrivljenu, objektivnu i pravu sliku društvenih događaja javnosti, profesionalizam i etika urednika i novinara su od presudnog značaja za ispravno provođenje osnovne uloge medija, koji svojim utjecajem formiraju stav i mišljenje javnog mnijenja. Osobito je važno da se mediji pridržavaju etičkih mjerila u društvima koja su izrazito multietnička, kao što je slučaj s Vojvodinom. U razvijenim društvima, kažu upućeni, razvoj društva je jednim dijelom usmjeren k ostvarenju mirnog suživota svih građana, ostvarivanju i korištenju svih ljudskih prava, slobode govora, kako bi se marginalizirali ksenofobija i rasizam. Upravo su mediji ti koji mogu pomoći da se stvori atmosfera u kojoj su ksenofobija i rasizam marginalizirani.
Kako se navodi u prijedlogu etičkog kodeksa (kojeg su napisali aktivisti slovačke nevladine organizacije MEMO 98 sukladno predodžbi koja vlada u Vojvodini) »jednostrano prezentiranje informacija ili izostavljanje bitnih pogleda smanjuje kvalitetu i razinu vijesti. Nepotpuna i neuravnotežena vijest o nekoj nacionalnoj zajednici nije samo netočna već i sugestivno djeluje prema gledatelju, nudi iskrivljen, jednostran i nejasan pogled na događaj ili problem što može dovesti do porasta nepovjerenja kod građana prema toj nacionalnoj zajednici«. Kako se navodi u Etičkom kodeksu, posljedice mogu biti raznorodne s negativnim predznakom kako za manjinsko tako i za većinsko stanovništvo.
MANJE SENZACIONALIZMA: Osnovne premise za prijedlog i usvajanje kodeksa ponašanja medija prilikom prezentiranja pitanja nacionalnih zajednica i etničkih skupina su, što je MEMO 98 zapazio, da se u medijima uopće malo prostora posvećuje izvješćima na temu nacionalnih zajednica i da se vrlo rijetko govori s pozitivnim stavom, te da mediji malo pozornosti posvećuju takozvanim atraktivnim temama kao što su pomoć državnih tijela prilikom rješavanja problema nacionalnih zajednica u školstvu, kulturi i slično, a da se mediji često povode senzacionalizmom vijesti, koja je nesustavna i slučajna. Pokraj toga, navodi se kako mediji u Vojvodini često koriste negativne naslove koji govore o nečemu čega u samoj vijesti i nema a da su pitanja novinara sugestivna i kao takva izazivaju negativni osjećaj kod korisnika.
MOĆ I SVIJEST: Kako je rekao pokrajinski tajnik za informiranje Milorad Đurić, danas se svi više bave tehničkim pitanjima, tko i kako će dobiti frekvenciju, te koliko će tome biti cijena, a zaboravljaju osnovno pitanje – kako će se mediji ponašati kada dobiju frekvenciju.
»Dakle, bit je u tome na koji će način mediji predstaviti informacije«, rekao je Đurić. »A to, kako se lako može, na ovaj ili onaj način, jedna vijest oblikovati znaju svi novinari – kao i kolika je moć i stoga kolika treba biti odgovornost medija. Moć jest važna ali mora biti jasna, i toga svi mediji moraju biti svjesni. Bez kvalitetnog i objektivnog informiranja nemamo informirane građane, a neinformirani građanin ne donosi dobre odluke u političkom smislu, a loše političke odluke se vraćaju društvu kao loš politički sustav«.
Kako bi se smanjila polarizacija društva te da bi mediji proveli svoju osnovnu ulogu, predloženim se kodeksom zahtijeva od novinara da poštuju etičku praksu profesije, objektivnost, redakcijsku neovisnost, bez podlijeganja unutarnjim ili vanjskim pritiscima, izbalansiranost i nepristranost prilikom prezentiranja vijesti na temu nacionalnih manjina, bez pozitivnog ili negativnog naglaska. Pokraj toga kodeks bi trebao obvezati medije da budu točni, objektivni i konkretni o pojedinim predstavnicima nacionalnih manjina i etničkih skupina, kao i da izbjegavaju terminologiju koja vrijeđa i izaziva negativne asocijacije.
NISU DOVOLJNI SAMO ZAKONI: Iako postoje zakoni, međunarodni i domaći, koji reguliraju etičko ponašanje novinara i medija, Milorad Đurić smatra kako, i pokraj toga što neki smatraju da pitanje etike u medijima treba da riješiti Zakon o informiranju, niti jedan zakon koji je donijela država ne rješava uvijek situaciju do kraja. »Uvijek postoji način da mediji izbjegnu ono što im ne odgovara. Zato smatram da ukoliko novinari sami predlože, prihvate i razumiju rukovati veoma moćnim instrumentom, tada je vjerojatnije da će se probuditi osjećaj odgovornosti kod novinara koji ga nemaju, a nadam se da ga većina ima. Ako pak novinari sami predlože i usvoje etički kodeks tada se dobiva posve druga dimenzija – nema osjećaja da je nešto natureno, nema potrebe izbjegavati ga, kao u slučaju sa zakonima koje država usvaja, već će ga, s obzirom da će razumjeti probleme, svaki novinar pokušati primijeniti«, objašnjava Đurić posljedice ovakvog načina donošenja pravila ponašanja u medijima.
Nakon više sati otvorene rasprave novinari su se usuglasili da treba uraditi nekoliko izmjena i najavili su svečano potpisivanje Etičkog kodeksa za 18. studenoga u Novom Sadu.
g
