Arhiv tekstova

Mijenjaju li mediji vlasnika

Na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine AP Vojvodine, koja je zakazana za 13. svibnja, zastupnici bi trebali raspravljati i odlučivati o tome hoće li osnivačka prava nad manjinskim novinsko-izdavačkim ustanovama prepustiti vijećima nacionalnih manjina. Izvršno vijeće APV je već predložilo Skupštini da se takva odluka donese, te da od 1. lipnja 2004. godine svi mediji na manjinskim jezicima u Vojvodini dobiju nove nositelje osnivačkih prava.
    O ovoj se inicijativi intenzivno razgovara već više od godinu dana, a od samog početka prate je različita tumačenja. Po jednima, a tu prednjače pokrajinsko Tajništvo za informiranje i Savez vojvođanskih Mađara, to je put da se manjinski mediji zaštite od nekog moguće nenaklonjenog sastava pokrajinske Skupštine, dok se, po drugima, tom inicijativom podgrijevaju strahovi da Pokrajina »diže ruke« od manjinskih glasila i prepušta ih neizvjesnoj budućnosti.
KOLIZIJA ZAKONA: Problem osnivačkih prava usložnjava kolizija dva zakona – Zakona o javnom informiranju Republike Srbije i Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Prema prvom, osnivači javnih glasila ne mogu biti ni izravno niti neizravno država ili teritorijalna autonomija, dok se drugim zakonom predviđa da se manjinska nacionalna vijeća dijelom također financiraju iz državnog proračuna, što će reći da su i ona dio države.
    To je u srijedu na sjednici Odbora za informiranje Skupštine APV potvrdio i pomoćnik republičkog ministra za kulturu i medije Petar Ignja, koji je zatražio da se s ovom inicijativom sačeka, jer je mnogo pritužbi na postojeći Zakon o javnom informiranju, te da postoji mogućnost da on u određenom dijelu bude izmijenjen, ili čak i povučen.
    Predsjednik Odbora za informiranje APV Đorđe Subotić založio se za to da se umjesto prijenosa osnivačkih prava, od Skupštine Republike Srbije zatraži da izmijeni članak Zakona o informiranju i da omogući Pokrajini da izuzetno, kada je u pitanju informiranje na jezicima manjina, može biti osnivač javnih glasila. Na istoj sjednici predsjednik Odbora za međunacionalne odnose i zastupnik Kalman Kuntić predložio je da se omogući i nacionalnim vijećima, ali i Skupštini Vojvodine, da budu nositelji osnivačkih prava nad manjinskim glasilima, dok je član Upravnog odbora NIU »Hrvatska riječ« Tomislav Žigmanov rekao kako se Srbija nalazi u procesu konstitucionalne reforme, gdje će se precizirati i pitanja iz oblasti manjinskih prava, te da zbog toga ne bi trebalo žuriti s ovakvom inicijativom.
STRAH ZA OPSTANAK: Većinom glasova, članovi Odbora za informiranje prihvatili su inicijativu o prijenosu osnivačkih prava. Protiv toga prijenosa izjasnili su se predstavnici rusinskog »Ruskog slova«, slovačkog »Hlasa ludu« i rumunjske »Libertatee«, koji smatraju da se na ovaj način dovodi u pitanje buduće proračunsko financiranje ustanova, a možda i njihov opstanak.
    Uz materijal za sjednicu Skupštine Vojvodine podijeljene su i odluke svih vijeća nacionalnih manjina u Vojvodini, u kojima se bezuvjetno prihvaćaju osnivačka prava, a koje su potpisali predsjednici nacionalnih vijeća.