Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 27. 10.

Za­htjev
Savez vojvođanskih Mađara traži od ministra Srbije i Crne Gore za ljudska i manjinska prava Rasima Ljajića da podnese ostavku zbog guranja pod tepih incidenata uperenih protiv nacionalnih manjina. Ta stranka smatra kako Ljajić treba podnijeti ostavku poslije najnovijih grafita protiv pripadnika mađarske nacionalne zajednice u novosadskom naselju Telep.

Lo­ra
Svjedočenjem bivših pripadnika JNA Miroslava Petrovića i Darka Milijanovića, zatvorenika Vojno-istražnog centra Lore 1992., završilo je ispitivanje svjedoka iz Srbije i Crne Gore u postupku protiv osmorice bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin nad civilima u Lori. Osim premlaćivanja i spajanja na induktorski telefon Petrović je kao
naročito okrutnu metodu zlostavljanja naveo »prženje zatočenika na suncu«, nakon čega je, po njegovim riječima, premlaćen »tako da mu je od udaraca oguljena koža«.

Ne­spo­ra­zum
Predsjednik Općtine Leskovac Gojko Veličković pušten je iz policijskog pritvora u Hrvatskoj. Gojković je u pritvoru proveo šest sati zbog sumnje da je na internoj tjeralici hrvatske policije, a policija ga je uhitila na graničnom prijelazu Bajakovo zbog tjeralice za pilotom istog imena. Ta tjeralica raspisana je zbog ratnog zločina, a u njoj osim imena nema drugih podataka o traženoj osobi.

 

PETAK, 28. 10.

Vul­gar­nost
Zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, reagirajući na izlaganje ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića, koji se zalagao za ratificiranje potpisanog sporazuma o tranzitu trupa NATO-a, obratio se s govornice narodnim predstavnicima SiCG sljedećim riječima: »I ovakvo govno ste vi izabrali za ministra.«
Dvoranom se prolomio pljesak, a predsjednik Skupštine Zoran Šami reagirao je riječima: »To stvarno nema smisla.« Tomislav Nikolić je nakon toga nesmetano nastavio izlaganje.

Na­pi­sme­no
Ministar obrane SiCG Zoran Stanković tražit će od mjerodavnih pismene potvrde kako ne znaju gdje je Ratko Mladić. Stanković je izjavio kako ni on nema informacije o tom haškom optuženiku i kako je to rekao i glavnoj tužiteljici Haškog tribunala Carli del Ponte. »Ne znam gdje je Mladić, nisam ga vidio od 1999., a ne mogu garantirati je li ovdje ili ne, i može li biti uhvaćen. Vojska i organi iz Srbije kažu kako ne znaju gdje je, a pri tom pojedini državni dužnosnici kažu  kako bi ga za toliko i toliko dana uhvatili, samo da su na mjestu ministra obrane ili policije«, rekao je on.

Pre­sjek
Ministar policije Dragan Jočić kaže kako je akcija Sablja bila vododjelnica na kojoj je država pobijedila. On je rekao kako u Srbiji više nema tako jakih kriminalnih skupina, ali kako ima organiziranog kriminala, kao i u svim zemljama. »Operacija Sablja je bila snažan presjek, usprkos određenim zlouporabama i nedopustivoj politizaciji, signal kako je država u stanju razračunati se s kriminalom«, rekao je ministar.

 

subota, 29. 10.

Spo­me­nik
Na Zmajevcu na Fruškoj Gori otkriveno je spomen obilježje na mjestu na kojemu su pripadnici Crvenih beretki zakopali Ivana Stambolića. Stambolića su ubili pripadnici Crvenih beretki 25. kolovoza 2000. godine, a njegovo tijelo bacili su u jamu sa živim vapnom na Zmajevcu. Stambolićevo tijelo otkriveno je dvije i pol godine kasnije.
Na Zmajevcu su postavljena dva spomenika u obliku obeliska. Jedan predstavlja putokaz ka mjestu zločina, a drugi se nalazi na mjestu gdje su u proljeće 2003. godine pronađeni posmrtni ostaci Ivana Stambolića. Vijence i cvijeće na spomen obilježje položila je njegova obitelj, ličnosti iz javnog i političkog života te njegovi prijatelji.

 

NEDJELJA, 30. 10.

Ra­zr­je{enje
Djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave razriješili su četiri kaznena djela ratnog zločina protiv civila na području Čepina i Osijeka u kojima je 1991. ubijeno četvero srpskih civila, izvijestili su dužnosnici te PU na konferenciji za novinare.
Načelnik osječko-baranjske PU Vladimir Faber i načelnik Ureda načelnika Stipo Rimac izvijestili su kako je prvoosumnjičeni za ta kaznena djela 44-godišnji hrvatski državljanin iz Čepina od prije dostupan pravosuđu, a drugoosumnjičenoga hrvatskog državljanina iz Đakova (33) uhitila je dan prije djelatnica Dubrovačko-neretvanske PU, na čijem je području privremeno boravio.

For­mat
Redatelj Lazar Stojanović je za potrebe dokumentarnog filma »Život i priključenija Radovana Karadžića« pokušao preko posrednika Karadžiću dostaviti kameru da sam snimi svoju izjavu za film. On je dodao kako je preko tih ljudi Karadžiću poručio da ako izjave »može snimati ‘Al Kaida’, zašto to ne bi radio on«.
»Mislim da bi film s takvim materijalom bio još bolji. No, to nije uspjelo i to je zanimljivo, jer pokazuje kako Karadžić neće da se o njemu zna i čuje, on se ne javlja, on želi biti zaboravljen i ostavljen na miru, da nema nikakav trag o sebi«, ocijenio je Stojanović. Po njegovim riječima, film svjedoči o tome kako Karadžić »nije osobito hrabar čovjek niti je ličnost velikog formata«.

 

PONEDJELJAK, 31. 10.

Na­o­ru`ani
Prema podacima crnogorske policije, u legalnom posjedu građana je više od 100.000 komada vatrenog oružja. Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore, u suradnji s podgoričkim uredom Ujedinjenih naroda Program za razvoj, predstavili su Nacionalnu strategiju za kontrolu i smanjenje lakog i malokalibarskog naoružanja. Nacionalna komisija za kontrolu oružja bit će formirana zbog opasnosti od ilegalne trgovine oružjem i njegovog posjedovanja, javlja RTV Crne Gore. Ministar unutarnjih poslova Jusuf Kalamperović kaže kako je Crna Gora sigurnosno stabilna i kako zato nema potrebe posjedovati veće količine naoružanja. Kalamperović je ocijenio kako su procjene o broju komada naoružanja optimistične, kako je taj broj znatno veći i kako je to veliki problem.

 

utorak, 1. 11.

Ustu­pak
Haški sud je službeno Hrvatskoj na suđenje ustupio slučaj hrvatskih generala Mirka Norca i Rahima Ademija. Njih dvojica optužena su za zločine nad srpskim civilima u Medačkom džepu 1993. godine. Odluku o ustupanju donijelo je posebno vijeće Tribunala na prijedlog glavne tužiteljice Carle del Ponte. Norac je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima u okolici Gospića 1991., a Ademi se predao Haškom sudu 2002. i pušten je na privremenu slobodu do početka suđenja.

Sku­pi
Iako u Skupštini Srbije ocjenjuju kako u financijskom poslovanju parlamenta nije bilo nepravilnosti, neke cifre su iznenađujuće. Naime, za prethodnih 9 mjeseci, odnosno 99 radnih dana, Skupština je napravila troškove od oko 5,8 milijuna eura. Četvrtina tog novca potrošena je na dnevnice, hotelski smještaj, putne troškove, dok je na parking mjesta u Beogradu otišlo više od 43.000 eura.
Prema računici koja je dostavljena Administrativnom odboru Skupštine Srbije, republičku kasu najviše koštaju radikali – jedan njihov zastupnik za 100 radnih dana košta skoro 8.000 eura. Slijedi DSS – po zastupniku troši 6.000 eura, a G17 samo 500 eura manje. Dvadeset dva zastupnika SPS-a »vrijede« skoro dvostruko više nego 32 iz DS-a

Mo­gu}nost
Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je kako smatra da  Crna Gora, nakon referenduma na kojem bi bila izglasana neovisnost, može razgovarati sa Srbijom o nekom obliku savezništva.
Crnogorski premijer je rekao Radiju Crne Gore kako je »nepopravljivi integralist« i kako Crna Gora, nakon što neovisnošću preuzme odgovornost za svoju europsku budućnost, treba s drugima u regiji demonstrirati europski integralistički kapacitet. To će raditi »time što će se otvarati prema drugim državama u regiji, stvarati zone slobodne trgovine i druge političke komunikacije koje će regiju na takav način legitimirati pred međunarodnom zajednicom«, rekao je Đukanović.

Na­ja­ve
Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Zoran Lončar kaže kako će 2006. Srbija dobiti novi Ustav i izaći na izbore. »Novi Ustav je uvjet za potpisivanje sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji, zbog čega najviši pravni akt mora biti promijenjen tijekom sljedeće godine, što će stvoriti uvjete za opće izbore, lokalne, parlamentarne i predsjedničke«, izjavio je Lončar.

 

srijeda, 2. 11.

Ak­tiv­ni
Bivše »crvene beretke« i pripadnici SAJ-a u Iraku rade kao osiguranje ljudi i objekata.
Večernje novosti pišu kako trideset momaka iz Srbije, uglavnom bivših pripadnika Jedinice za specijalne operacije, a ima i nekadašnjih članova Specijalne antiterorističke jedinice, nekoliko mjeseci u Iraku osiguravaju objekte i ljude, za plaću od 8.000 dolara mjesečno. List navodi kako se novačenje obavlja preko jedne sarajevske agencije za osiguranje, koja ih angažira preko čovjeka u Beogradu, bivšeg časnika Specijalne antiterorističke jedinice i radnika Državne sigurnosti Srbije. Bivši specijalci u Srbiji u Iraku osiguravaju uglavnom naftna polja, neke Vladine zgrade, objekte stranih predstavništava i stručnjake raznih tvrtki, prije svega inženjere iz Njemačke i Engleske.