Arhiv tekstova
Malo i Velo misto Miljenka Smoja
24. listopada 1929. godine rođen je Milivoj Slaviček, hrvatski književnik.
24. listopada 1945. stupila je na snagu Povelja Ujedinjenih naroda. Prije toga, od travnja do lipnja 1945. godine održana je u San Franciscu u SAD-u osnivačka skupština Ujedinjenih naroda – međunarodne organizacije za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu. Prema Povelji Ujedinjenih naroda, ta će organizacija posredovati pri sklapanju mira, štitit će ljudska prava, osobito prava žena, majke i djece, te će pomagati gospodarski i društveni napredak svih stanovnika Zemlje.
25. listopada 1995. godine umro je Miljenko Smoje, novinar, publicist, pisac, dramatičar, scenarist. Nijedna mu država nije bila sklona pa možemo reći da njegovo vrijeme tek dolazi. Godine 1952. pokrenuo je Pomet, humoristični list, 1961. s Davorinom Rudolfom piše prvu knjigu o Hajduku, 1964. objavljuje scenski kolaž »Ča je pusta Londra kontra Splitu gradu«, 1969. dovršava scenarij »Naše malo misto«, 1973. dovršava scenarij za film Sutjeska, 1979. dovršava scenarij za film Partizanska eskadrila, 1980. dovršava scenarij za seriju Velo misto i tako dalje.
25. listopada 1825. rođen je Johann Straus ml., austrijski skladatelj, »Kralj valcera«. Dovoljno je reći Na lijepom plavom Dunavu.
26. listopada 1964. godine Sava je probila nasipe i poplavila trećinu Zagreba.
26. listopada 1914. godine umro je Fran Galović, hrvatski književnik
27. listopada 1949. godine umro je Ante Tresić Pavičić, hrvatski književnik i diplomata.
27. listopada 1953. umro je Ivo Kredić, hrvatski kipar i medaljar.
29. listopada 2000. godine primijećeno je da potočna i jezerska, zlatovčica ili bohinjska pastrva više gotovo da i ne obitavaju u Plitvičkim jezerima što je posljedica ozbiljnih poremećaja u ekološkom sustavu.
29. listopada 1908. godine umro je Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik.
29. listopada 1918. godine Hrvatski sabor donio je, među ostalim, sljedeće zaključke:
»Hrvatski državni sabor na temelju potpunoga prava narodnoga samoodređenja… stvara ovaj zaključak: Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, razrješavaju se…. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuje se posve nezavisnom državom… prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti… pristupa u zajedničku narodnu suverenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba.«
Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja je nastala 29. listopada 1918. godine obuhvaćala je južnoslavenske zemlje koje su dotad bile pod austrougarskom vlašću. Zakonodavnu je vlast imalo Narodno vijeće, a izvršnu je vlast imao Središnji odbor Narodnoga vijeća. Osnovane su pokrajinske vlade za Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju te Sloveniju, a Jugoslavenski je odbor ovlašten da u inozemstvu zastupa interese Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Mornarica propale Austro-Ugarske Monarhije nalazila se u Puli, Šibeniku i Boki kotorskoj. Nakon odluke cara Karla da mornaricu preda Narodnome vijeću Države Slovenaca, Hrvata i Srba, izaslanstvo Narodnoga vijeća, koje je predvodio hrvatski književnik Ante Tresić-Pavičić, u Puli je preuzelo ratne brodove. Na njima su se zavijorile hrvatske zastave. Zapovjednikom ratne mornarice imenovan je Janko Vuković Podkapelski. Međutim, nakon upada talijanskih diverzanata u hrvatske luke i nakon prodiranje talijanske vojske na područja koja joj nisu obećana Londonskim ugovorom, nije uslijedio djelotvoran odgovor hrvatskih političara – oni su se priklonili ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom, nadajući se da će im moćnija država pomoći u zaštiti od Italije.
29. listopada 1929. godine u SAD započela je Velika gospodarska kriza. Uzrok Velike gospodarske krize, kao uostalom i prijašnjih kriza kapitalističkoga sustava, jest hiperprodukcija, pretjerana proizvodnja iznad potreba. Potrošačko je društvo željno svih vrsta proizvoda sililo poduzetnike da proizvode više. Kada je došlo do zasićenja tržišta nekim proizvodom, poduzetnici su znatna sredstva uložili u reklamu i razne pogodnosti prilikom kupnje. Međutim, kada su i ostali poduzetnici, a ne samo vlasnici tvornica automobila, u proizvodnji primijenili pokretnu traku, što je povod Velikoj gospodarskoj krizi, roba je preplavila tržište.
Premda mnogi dan kada je započela kriza zovu Crni petak, griješe; bio je utorak. Milijuni radnika ostali su bez posla, pala je vrijednost dionica, a propale su i najveće banke. Proizvodnja, osobito ona u metalnoj industriji, temeljnoj industriji svih velesila, gotovo je prestala. Premda su se na gospodarskome polju koristili sličnim metodama za zaustavljanja krize, europske i vaneuropske su države primijenila dva modela izlaska iz političke krize; totalitarni model i model u kojem je jačala demokracija.
30. listopada 1977. godine umro je Gustav Krklec, hrvatski kniževnik.
31. listopada 2000. Spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu, prvi u Hrvatskoj, otkriven je ispred Osnovne škole »Hugo Badalić« u Slavonskom Brodu.
31. listopada 1813. godine rođen je Dragutin Rakovac, član Ilirskoga pokreta.
