Arhiv tekstova
Europa govori 230 jezika
Koji strani jezik govorite?
U bliskoj budućnosti to neće biti samo kurtoazno pitanje, već će jednostavno postati obveza, posebice u vezi engleskog jezika kao opće prihvaćenog međunarodno priznatog službenog jezika. Jer ujedinjena Europa neće moći ujediniti svoje ekonomske i ine potencijale, ukoliko jezični most između njezinih »podanika« ne bude uspostavljen i niveliziran barem jednim od opće prihvaćenih svjetskih jezika – engleskim, njemačkim, francuskim, talijanskim ili pak španjolskim. Ali što je s ostalim, tzv. malim europskim jezicima koji predstavljaju pravo malo blago civilizacijske kulture starog kontinenta, koji je bio i još dugo će ostati središte ovog našeg svijeta.
JEZIČNE PORODICE: Na europskom tlu danas obitava nekoliko većih jezičnih cjelina u čijim se podgrupama nalaze mnogi od brojnih jezika na kojima se sporazumijevaju stanovnici našeg kontinenta. Opće poznate su tako germanska i romanska, u koju spadaju primjerice – njemački, engleski, nizozemski s jedne i talijanski, francuski, španjolski na primjer s druge strane. A znate li za grupacije poput afrazijske, semitske, altajske, mongolske, turkijske, kavkaske, baltoslavenske, keltske, germanske, grčke, indoiranske, uralske, finougarske, samodijske ili pak baskijske. Već pri samom navođenju ovih egzotičnih imena, koja objedinjuju veće ili manje jezike koji po svojoj pripadnosti spadaju u neku od navedenih porodica, očituje se nemjerljivo bogatstvo etničkih skupina koje od davnina naseljavaju europske prostore. Snaga Europe, višestruko potvrđena u svim etapama razvitka ljudske civilizacije, crpila se i iz brojnih manjih etničkih skupina, koje su pokraj svog materinskog i tradicionalnog govora posve ravnopravno usvajale, učile i na koncu govorile službeno priznatim jezicima. Primjeri latinskog, dominantnog od »pamtivijeka« i engleskog koji ga je »naslijedio« u globalnoj komunikaciji, najbolje ilustriraju spremnost civiliziranog čovjeka da se prilagodi zahtjevima koje nameću globalni tijekovi. Jer čovjek je najsavršenije biće koje hoda našim planetom, a moć učenja jezika jamačno je jedan od većih njegovih talenata.
BOGATSTVO JEZIKA: Krenemo li od nekadašnje velike zajednice sovjetskih republika udruženih na prostoru bivšeg SSSR-a, a današnjih samostalnih europskih država, dobit ćemo obilje raznolikih slavenskih ili djelomice azijatskih jezika. Uz tradicionalni ruski jezik, kojim su, htjeli to ili ne, morali svi ovladati, nitko nije zaboravio na materinske korijene bjeloruskog, moldavskog, latvijskog, litavskog, estonskog, karelskog, kalmičkog, avarskog, osetskog, adigejskog, tatarskog, udmurtskog, baškirskog ili marijskog jezika.
Uzmimo primjer romanske jezičke skupine i prostora na kojima žive narodi koji se sporazumijevaju na svome galicijskom, baskijskom, provansalskom, furlanskom, ladinskom, katalanskom ili sardskom jeziku. Naravno, svi oni govore pritom francuski, španjolski ili talijanski, kao dominatni službeni jezik tih prostora. Slijedi primjer germanske skupine na čijim prostorima narodi ove grupacije govore i svojim nizozemskim, velškim, galskim, danskim, norveškim, švedskim, ali i zapadno, sjeverno i istočno frizijskim. Na koncu ne bismo željeli izostaviti i ostale slavenske jezike u koje se ubrajaju i češki, slovački, poljski i bugarski, uz već spomenute jezike baltoslavenske skupine s prostora nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
g
