Arhiv tekstova
Fotomonografija iseljene Hrvatske
Monografija »Iseljena Hrvatska« koja cjelovito prikazuje iseljavanje Hrvata tijekom minulih stoljeća predstavljena je koncem rujna u Zagrebu. Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Golden marketing – Tehnička knjiga u sunakladništvu s Institutom za društvena istraživanja »Ivo Pilar«.
Autori monografije Ivan Čizmić, Marin Sopta i Vlado Šakić renomirani su znanstvenici s područja hrvatskih migracija. Riječ je o kompendiju koji nastoji sustavno i u sažetu obliku izložiti, redoslijedom iseljavanja po zemljama, od 15. stoljeća naovamo ukupnost znanja o našem iseljeništvu te prikazati jezgrovito sve bitne činjenice iz svih područja ljudske djelatnosti s dokumentarnim fotografijama, kartografskim i tabelarnim prikazima.
PREGLEDNA KNJIGA: Ta pregledna knjiga sadrži četiri poglavlja: »Iseljavanje«, »U novoj domovini«, »Političko organiziranje i djelovanje«, te »Identitet i budućnost hrvatskih iseljenika«. Uz riječ urednika Franje Maletića i 1400 fotografija, priručnik je opremljen znanstvenim aparatom koji u izboru literature navodi 49 recentnih izvora i kazalo koje sadrži preko 2500 imena iz gotovo tridesetak zemalja svijeta. Sintezom dostupnih rezultata istraživanja autori navode povijesne, političke, nacionalne, vjerske, ekonomske, socijalne i druge okolnosti odlaska stanovništva iz Hrvatske zorno ih prateći opisom i na zemljovidu hrvatskih zemalja iz 1680. preko tri geopolitičke tvorevine iz dva prethodna stoljeća (Austrougarske monarhije, prve i druge Jugoslavije) do neovisne Republike Hrvatske. Objektivna analiza (str. 23 – 299.) upućuje na nedvojbenu činjenicu da u svakom hrvatskom migracijskom valu od 15. stoljeća, kad je zabilježen prvi, ima mnogo sličnosti s iseljavanjima iz mediteranskog i srednjoeuropskog prostora kojemu Hrvatska povijesno i kulturno pripada.
KULTURNI TRAGOVI HRVATSKIH ISELJENIKA: U novim sredinama hrvatski iseljenici ostavljali su kulturne tragove koji su ih istodobno integrirali u nove domovine ali ih predstavljali i posebnima u odnosu prema vlastitu podrijetlu. Hrvatsko iseljeništvo opisano u knjizi nalazimo u Sjevernoj i Južnoj Americi, Novom Zelandu, Australiji, Africi i u Europi. U SAD-u hrvatsko iseljeništvo kroz stoljeća susrećemo u većem broju u saveznim državama Kaliforniji, Louisiani, Washingtonu, Pennsylvaniji, Ohiju, Kansasu, Missouriju, Illinoisu, Michiganu. Na južnoameričkom kontinentu naše iseljeništvo (u trećem pa čak i četvrtom naraštaju) živi u Čileu, Argentini, Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Venezueli, Peruu i Brazilu. U europskim zemljama hrvatsko iseljeništvo nešto mlađe živi u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Italiji. Hrvatske nacionalne manjine unatrag pet stoljeća nalazimo u susjednim zemljama poput Italije, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske, Države Srbije i Crne Gore.
TISUĆE DRUŠTAVA I ORGANIZACIJA: U milijunskom hrvatskom iseljeništvu djeluju tisuće društava i organizacija, kako onih sa stoljetnom tradicijom tako i posve novih, ali i onih koji su ponovno izrasli sa istim ili promijenjenim imenom na statutima hrvatskih pionirskih društava osnovanih po cijelom svijetu za vrijeme onodobnih »smolonosnih«, »zlatnih« ili pak »salitrenih« groznica.
Hrvatski tisak u iseljeništvu u stotinama naslova ima tradiciju dužu od stoljeća, konstatiraju autori »Iseljene Hrvatske«. U početku pisan na materinskom jeziku, sredinom 20. stoljeća taj je tisak uglavnom izlazio dvojezično, dok se prema početku 21. stoljeća hrvatsko iseljeništvo izražava u svojim medijima nerijetko na jezicima domicilnih zemalja i to engleskom, španjolskom, portugalskom, njemačkom što je vidljivo u knjizi iz brojnih preslika naslovnica. Više od stotinu hrvatskih katoličkih misija osnovano je diljem planete u dvadesetom stoljeću pa se može reći kako je Crkva nenadomjestivo pridonijela očuvanju hrvatske narodne samobitnosti.
LEGITIMNO DJELOVANJE U DOMICILNIM DRŽAVAMA: Čitajući knjigu biva napokon razvidno kako su iseljeni Hrvati političke stranke i sve druge organizacije i institucije organizirali na temelju zakonodavstava u domicilnim zemljama, čime se njihovo djelovanje može ocijeniti legalnim i legitimnim, a iseljenim Hrvatima pripisati poštivanje građanskih načela okupljanja i djelovanja kao bitne odrednice njihova socijalnog identiteta u tim zemljama. Slučajevi koji se ne uklapaju u ovu identitetsku označnicu iseljenih Hrvata, empirijski pokazuju autori, nisu posljedica organiziranog nego prigodnog djelovanja pojedinaca ili manjih skupina hrvatskog iseljeništva. Knjiga definitivno baca u ropotarnicu povijesti rašireni stereotip Jakova Blaževića o »mrskoj neprijateljskoj emigraciji«, jer pokazuje da hrvatski emigranti nisu bezglavi pustolovi bez imena i opasnog desnog svjetonazora (str. 311 – 469.).
POLITIČKA PODVOJENOST: Cvijet hrvatske mladosti u drugoj polovini dvadesetog stoljeća bivao je mučki ubijan na pločnicima svjetskih metropola ili doživotno zatočen, proganjan i u domovini prešućivan. Na političkom planu čimbenici usporavanja i neslaganja u pedesetim i šezdesetim godinama bili su uvjetovani nacionalnom i političkom podvojenošću hrvatskoga nacionalnoga korpusa tijekom Drugoga svjetskog rata, a sedamdesetih i novom političkom situacijom nakon Hrvatskog proljeća. Zajedništvo hrvatskog naroda nametnulo se kao neupitan proces. Čini se da je poslije Hrvatskog proljeća sazrela spoznaja u Hrvatskoj i u hrvatskom iseljeništvu da jedino u neovisnoj državi Hrvati mogu sačuvati svoj identitet i obraniti temeljne nacionalne interese. U razdoblju nakon Hrvatskog proljeća, razvijali su se na različitim razinama integrativni procesi, temeljni nacionalni i politički ciljevi su se približavali, te su se na razini Hrvatskog nacionalnog vijeća u drugoj polovini sedamdesetih i osamdesetim godinama i ujedinili.
NACIONALNA POMIRBA: Nakon tragičnih iskustava ne bez grijeha s dvjema megaideologijama prošloga stoljeća, fašizmom i komunizmom, Hrvati su se našli u neponovljivoj prigodi da se demokratskim putem izjasne o državnom osamostaljenju, izglasuju ga te ga u ratu za neovisnu i demokratsku hrvatsku državu obrane. U knjizi su navedene sve važne činjenice koje opisuju te procese, a na tom temelju koji zrači nacionalnom pomirbom napisano je posljednje poglavlje o glavnim odrednicama suvremenog nacionalnog, kulturnog i socijalnog identiteta hrvatskog iseljeništva. I uza sva postignuća iseljenih Hrvata u procesima hrvatskoga državnog osamostaljenja i obrambenog rata za neovisnost čini se da se u Hrvatskoj još uvijek prevladavajući odnos kreira na način koji neobično podsjeća na onaj prijeratni u drugom jugoslavenskom okviru, upozoravaju autori knjige Čizmić, Sopta i Šakić.
Monografija »Iseljena Hrvatska« pokazuje da hrvatsko iseljeništvo raspolaže materijalnim, svjetonazorskim, vrijednosnim i upravljačkim bogatstvom i znanjem koje nedostaje Hrvatskoj. Modernizacija hrvatskog društva i institucija, integracija iseljene i domovinske Hrvatske, te konsenzus oko hrvatskoga modernog identiteta nužni su uvjeti za opstanak i stabilnu poziciju Hrvatske u Europskoj uniji te njezin cjelokupni razvitak u budućnosti. S obzirom na sve činjenice navedene u knjizi »Iseljena Hrvatska« i suvremene okolnosti u kojima se Hrvatska nalazi, autori smatraju nužnim uključivanje hrvatskog iseljeništva u sve rasprave i istraživanja kao i sve političke i gospodarske procese u Hrvatskoj u budućnosti.
g
