Arhiv tekstova
Odnos prema manjinama je odnos prema budućnosti
Prošloga tjedna, 20. i 21. listopada, u Novom Sadu je poslije četveromjesečnih priprema ureda pokrajinskog ombudsmana Petra Teofilovića, održana Međunarodna konferencija »Ombudsman u multietničkim društvima«, koja se dogodila, kako je za »Hrvatsku riječ« izjavio Teofilović, u pravi trenutak, ali ne i kao reakcija na Rezoluciju Europskog parlamenta, koja je usvojena prije nekoliko tjedana u Bruxellesu.
Razmišljanje i rad na pitanju multieničnosti u Vojvodini zauzima važno mjesto, bilo da se promatra u svjetlu suživota 26 različitih naroda na tlu vojvođanskom, bilo u svjetlu procesa prilagođavanja europskim standardima i priključivanja europskoj porodici. Da se radilo o značajnom i važnom skupu, svjedoči i podatak da su prvog dana na konferenciji bili nazočni predsjednik Srbije Boris Tadić, šef Misije OESS-a Mauricio Massari, kao i specijalni predstavnik glavnog tajnika Vijeća Europe Stefano Valenti, pokraj predstavnika vojvođanske vlade. U kongresnoj dvorani novosadskog hotela »Park« tijekom dva radna dana, nazočni ombudsmani i eminentni stručnjaci iz 18 europskih zemalja i regija i ostali sudionici govorili su o pravima manjina u svjetlu njihovog implementiranja i mogućoj ulozi ombudsmana na tom planu, o čemu je posebice govorio potpredsjednik PIV-a Tamás Korhecz, a da bi o nadležnostima, iskustvima i specifičnim slučajevima izlaganje imao ombudsman za nacionalne manjine u Mađarskoj Jenő Kaltenbah. Pokraj toga sudionici skupa bavili su se pitanjima međunarodnih i domaćih standarda i propisa, institucijom ombudsmana i metodama borbe protiv nacionalizma i ksenofobije, unapređenjem prava nacionalnih manjina, te značajem institucije ombudsmana u educiranju i širenju svijesti građana u vezi ovih pitanja. Institucija ombudsmana je prije točno dvije godine oformljena u Vojvodini i jedina je u našoj zemlji.
RAZMJENA ISKUSTVA I ZNANJA: Po riječima Teofilovića osnovni cilj skupa je bio, da se predstavnici institucije ombudsmana iz regije i šire, a koja je specifična po svom djelovanju u smislu da nije represivno, već prije svega, preventivno i medijatorsko u slučajevima konflikta potaknutih nacionalnim elementima, sastanu i razmjene iskustva i znanja o tome kako mogu postupati, koji su dostupni mehanizmi koje institucija ombudsmana može koristiti kako bi unaprijedili rad. Kako je rekao Teofilović, primarni cilj konferencije je realiziran i dalje u praksi će se pokazati rezultati stečenih znanja.
OSUDITI KRIVCE: Tijekom svečanog otvorenja konferencije predsjednik Srbije Boris Tadić u svom je uvodnom obraćanju istaknuo značaj institucije ombudsmana u svim društvima, a posebice u multietničkim, jer je uloga ombudsmana ključna za unapređenje zaštite prava nacionalnih manjina. Po njegovim riječima najbolje mjerilo demokratičnosti jednog društva je odnos države prema građaninu, kao nositelju suvereniteta i individualnog i kolektivnog identiteta, što je sukladno europskim vrijednostima kojim SiCG teži.
»Sve zemlje jugoistočne Europe imaju isti cilj, a to je članstvo u Europskoj uniji«, rekao je Tadić. »Čeka nas vrlo složen proces učlanjivanja u EU, koji nema samo formalni karakter, već se radi o izmjeni performansi svakog pojedinačnog društva jugoistočne Europe, koje se ogledaju u odnosu prema građaninu, koji je nositelj suvereniteta, subjekt svake kreativne i moderne politike, koji u sebi zbraja domenu osobnog i kolektivnog identiteta, dakle građaninu koji postoji tako što iskazuje svoj vlastiti identitet«.
Pokraj toga, predsjednik Srbije je izjavio, kako najveći udarac međunarodnom ugledu Vojvodine i Srbije zadaju institucije i tijela koja ne procesiraju dovoljno brzo sva kaznena djela na etničkoj osnovi.
»U posljednje vrijeme u Vojvodini je bilo incidenata koji su posljedica netolerantnosti iako je, s druge strane, Vojvodina onaj dio zemlje čijom smo se tolerantnošću uvijek ponosili i čime je ona bila naš najviši iskaz europskih vrijednosti. Najveći udarac takvoj Vojvodini i Srbiji, koji žele biti dio Europske unije, zadaju upravo one institucije i tijela koji ne procesiraju dovoljno brzo sve kaznene prijave koje su izraz kriminala na etničkoj osnovi. Zbog toga tražim od države i njenih institucija posebnu osjetljivost prema pravima manjina i pravu građana », kazao je Tadić. Tom prigodom Tadić je potvrdio postojanje incidenata na etničkoj osnovi u Vojvodini i zauzeo nedvosmislen stav da država »ne proizvodi etničku netoleranciju«, istaknuvši kako incidente u Vojvodini ne treba zloupotrebljavati u dnevnopolitičke svrhe jer izazivaju kontraefekt i vode prema destabilizaciji društva, upozorio je Tadić.
ODNOS PREMA NACIONALNIM MANJINAMA-ODNOS PREMA BUDUĆNOSTI: Predsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojan Pajtić obraćajući se sudionicima kazao je, kako je odnos prema pravima nacionalnih manjina, odnos prema vlastitoj budućnosti, a da će prije ili kasnije u porodici europskih nacija u državi koja će se zvati Europa, svi, pa i oni najmnogobrojniji narodi biti nacionalna manjina.
»Zato je obveza državnih tijela i institucija da, uz stalnu kontrolu nevladinih organizacija i nezavisne institucije kao što je ombudsman, pretoče u praksu usvojene i proklamirane vrijednosti koje njeguju multietničnost, multikulturalnost i multikonfesionalnost. To podrazumijeva izradu suvremene institucionalne garancije prava nacionalnih zajednica, uključujući i pravo na samoorganiziranje u očuvanju i razvoju nacionalnog identiteta, posebice u obrazovanju, informiranju i kulturi«, poručio je Pajtić. Po njegovim riječima ne može se samo na osnovi dokumenata, koji reguliraju oblast zaštite i prava nacionalnih manjina, procjenjivati stupanj zaštite i uživanja prava nacionalnih manjina.
» Složit ćete se da se stupanj zaštite i uživanja prava nacionalnih manjina ne može procjenjivati na osnovi dokumenata koja reguliraju ovu oblast u jednoj zemlji, čak i uz pretpostavku da su u dokumente ugrađene najviše europske vrijednosti, jedino se od stupnja njihove primjene u svakodnevnom životu može govoriti o krše-nju ili nepoštovanju ljudskih i manjinskih prava«, zaključio je Pajtić.
BOLJA OBAVIJEŠTENOST GRAĐA-NA: Tijekom konferencije mogle su se čuti posve različite informacije o instituciji ombudsmana, ali kao jedan od zajedničkih nazivnika ombudsmana je što građani ne znaju da ta institucija postoji u njihovoj sredini. Paolo Ridineti, ombudsman iz srednjeg dijela Italije koja je etnički čista, kazao je kako Italija ima neki oblik institucije ombudsmana još iz vremena Rimskog Carstva, ali da građani nisu obaviješteni o njegovom postojanju i ne znaju da mogu svoja prava ostvariti uz pomoć ombudsmana. Sličnog su stava bili i ombudsmani iz Švedske, te Njemačke, s tim što Njemačka, po riječima Mary Bodrožić iz njemačkog ministarstva pravosuđa, nema ombudsmana već komesara, čija je funkcija slična funkciji ombudsmana.
»S obzirom da se Njemačka opredijelila kao zemlja imigranata komesari imaju dosta posla s emigrantima, ali mnogi i ne znaju da se mogu zaštiti putem naših ureda«, rekla je Bodrožić. Zanimljivo je da je ombudman u Švedskoj, kako je rekla Lina Katri, najviše angažiran u oblasti sindikalnih prava, za što godišnje država izdvaja oko 3 milijuna eura, iako se bavi i zaštitom prava građana uopće. Po njenim riječima Švedska ima 30 posto stanovništva koji su rođeni izvan zemlje.
SRBIJA TREBA NOVI USTAV: Kako je ocijenio šef Misije OESS-a u SiCG Mauricio Massari, od 5. listopada 2000. do danas učinjen je značajan napredak u oblasti unapređenja poštivanja ljudskih i manjinskih prava. Massari je posebice naglasio kao pozitivno to što su usvojeni zakoni iz ovih oblasti, što je osnovan Republički savjet za nacionalne manjine kao i manjinska nacionalna vijeća i naglasio da Srbiji treba novi ustav koji će definirati položaj pojedinih regija i u koji će biti ugrađena ljudska i manjinska prava. g
