Arhiv tekstova
Mjesta za oprez ima, ali za strah – ne
Prethodnih su se godina pojavile zaražene ptice u Italiji i Nizozemskoj pa se nije dizala graja. Ove godine su se na tržištu pojavila čak dva cjepiva od Ptičje gripe i farmaceutskim tvrtkama odgovara ovakvo stanje, nazovimo ga, medijske poluhisterije. O pojavi Ptičje gripe, njenim uzorcima i opasnostima za čovjeka razgovarali smo s prof. dr. sc. Gordanom Laucom, hrvatskim znanstvenikom čija je bibliografija fascinirajuća. Objavio je nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova, udžbenika iz molekularne biologije i inih publikacija na mnogim jezicima. Surađuje s nekoliko eminentnih znanstvenika, koji su dobili za svoj rad prestižne nagrade. Nositelj je Fulbrightove stipendije. U San Diegu mu je izašao članak u prestižnoj ediciji Encyclopedia of Stress, a zove se War stress in the former Yugoslavia. Nositelj je nekoliko patenata za znanstvena otkrića. Organizirao je nekoliko znanstvenih i stručnih skupova. Bavi se i forenzičarstvom. Objavio je više članaka o ulozi DNK-analize u sudskoj medicini.
Profesor doktor Gordan Lauc (1970.) redoviti je profesor biokemije i molekularne biologije na Medicinskom fakultetu u Osijeku i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu te gostujući profesor na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoru. Studirao je u Zagrebu, Mainzu (Njemačka) i Baltimoru (SAD). Usavršavao se na mnogim sveučilištima, a 2002. godine vratio se s obitelji u Osijek. Supruga je također doktor medicinskih znanosti i pročelnica Katedre za biologiju na Medicinskom fakultetu. Imaju troje djece.
HR: Što je gripa?
S gripom se čovjek susreće stoljećima. Prva epidemija zabilježena je u 16. stoljeću, a iako virus gripe svake godine uzrokuje veće ili manje epidemije, teže posljedice javljaju se dva do tri puta u svakom stoljeću. Primjerice, nakon 1918. godine Španjolska gripa ubila je više od 20 milijuna ljudi, Azijska gripa 1957. godine oko milijun ljudi, a Hongkongška gripa je 1968. godine odnijela je 750 tisuća života. Epidemije gripe postojale su u prošlosti, a pojavit će se i u budućnosti. Nitko ne može predvidjeti kada i gdje će se pojaviti. Možda nije naodmet reći da pojam influenca, tako se služenim medicinskim rječnikom označava gripa, zapravo pokazuje kako su ljudi ranoga novoga vijeka za uzročnika gripe smatrali neki astralni, međuzvjezdani fenomen
HR: Što uzrokuje gripu?
Virus gripe svoju genetičku informaciju ima pohranjenu u molekuli RNA (za razliku od svih staničnih organizama koji za tu svrhu koriste DNA), te stoga vrlo brzo mutira. Zbog toga je virus svake godine drukčiji i protutijela koja smo razvili jedne godine ne štite nas od sljedeće epidemije. Kao što varira u svojim površinskim svojstvima (antigenima) koje prepoznaje naš imunološki sustav, virus gripe varira i u intenzitetu simptoma, koji se kreću od gotovo nikakvih, do smrtnih posljedica.
HR: Što je Ptičja gripa? Koji su joj uzroci i koje posljedice?
Ptičja gripa je bolest ptica. Prvi put je opisana početkom prošloga stoljeća, a sada je došla u središte pozornosti jer se posljednjih godina pojavljuje virus tipa H5N1 koji ima izuzetno visoku smrtnost. Virus gripe može zaraziti i velik broj drugih životinjskih vrsta, kako divljih, tako i pitomih. Problem s virusom soja H5N1 jest što od njega ugibaju umalo sve zaražene životinje i to u nekoliko sati od inficiranja. Dakle, virus se munjevito širi i uskoro će od Ptičje gripe, ako se zarazi samo jedna ptica, oboljeti cijelo jato. Zato je najmudrije eutanazirati sve ptice u krugu od nekoliko kilometara od ptice koja je uginula od Ptičje gripe.
HR: Kako su ljudi oboljeli od Ptičje gripe?
Virus ne može samo tako skočiti s ptice na čovjeka i nema razloga za paniku. No, trebalo bi izbjegavati kontakte s potencijalno zaraženim pticama te ograničiti kontakt domaće peradi s divljim pticama. Glede trenutačno aktualnog soja H5N1, on je nezgodan jer je smrtonosan i ukoliko se promijeni tako da može zaraziti ljude, mogao bi izazvati do sada neviđenu pandemiju. Naime, dok je u desetak godina haranja Španjolske gripe od nje umrlo dvadesetak milijuna ljudi, od ove bi gripe, ako virus mutira, a to je, rekli smo, malo vjerojatno, u deset dana oboljelo mnogo ljudi – današnji je svijet puno dinamičniji od svijeta dvadesetih godina 20. stoljeća.
HR: Neki su umrli od Ptičje gripe?
U svim tim slučajevima oboljeli su bili u intenzivnom dodiru s pticama, a u dva opisana slučaja kada je došlo do daljnjeg prijenosa virusa na druge ljude radilo se o bliskim rođacima, te je za pretpostaviti da su zapravo neke karakteristike tih ljudi njih učinile podložnim virusu, a ne da se virus promijenio tako da može zaraziti i ljude. Unatoč svemu, nije mudro izlagati se nepotrebnom riziku. Virusi su nestabilan soj – dovoljno je oprati ruke u sapunu ili termički obraditi meso zaražene ptice i nema opasnosti od zaraze virusima. Međutim, da bi se zaražena ptica ispekla ili skuhala, treba je zaklati, očerupati, izvaditi iznutrice i tako dalje. U toj fazi, naglašavam, nema zaštite, i nije mudro doticati krv ili perje zaraženih ptica. Dakle, nemojmo se izlagati nepotrebnome riziku.
HR: Kako je došlo do pojave Ptičje gripe u Hrvatskoj? Ima li ptičje gripe u susjednim zemljama?
Bilo je naivno očekivati da milijuni ptica, od kojih su neke zaražene virusom, neće ove jeseni migrirajući na jug i prolazeći kroz naše područje donijeti virus. Zaražene su ptice preletjele susjedne zemlje i moguće da tamo nisu sletjele ni obavljale nuždu. g
