Arhiv tekstova
Knjižnice su mostovi prema drugim kulturama
U povodu Dana subotičke Gradske knjižnice djelatnici ove ustanove upriličili su u četvrtak, 13. listopada u svojem, knjigama i poviješću bogatom zdanju, svečanost dostojnu nekoliko jubileja koji su ovom prigodom obilježeni. Ove se godine, naime, navršava 115. godina od osnutka Gradske knjižnice, a 200. godina je prošlo od rođenja prvog subotičkog tiskara Karla Bittermanna i 200. godina od rođenja najpoznatijeg dječjeg bajkopisca Hansa Christiana Andersena.
IZLOŽBA BITTERMANNOVIH TISKOVINA: U galerijskom prostoru Gradske knjižnice knjižničar zavičajnog odjela Mile Tasić priredio je izložbu knjiga i drugog knjižničnog materijala tiskanog u prvoj subotičkoj tiskari. Inspirirani prvim subotičkim tiskarom Karlom Bittermannom, svoje su plakate izložili subotički likovni umjetnici Jasmina Vidaković Jovančić, Erika Janović, Ljiljana Ilić Krtinić, György Borosi Mile Tasić. Prigodom otvorenja ove izložbe i nakon pozdrava ravnateljice knjižnice Valérie Ágoston Pribille, o važnosti riječi govorio je likovni i glazbeni umjetnik Miroslav Jovančić. On je podsjetio da riječ kao komunikacijski znak ima jedinstvenu moć nad ljudima te da nas ona u svakodnevnici spaja i razdvaja, označavajući sve naše različitosti, ali i sličnosti. Upravo riječ je može biti ono najplemenitije što čovjek uspijeva ponuditi svojim suvremenicima i nasljednicima. U svom eseju o riječi, Jovančić je naglasio da riječ ima svoje trajanje u vremenu dok se izgovara, dok odjekuje u našim mislima i pamćenju, ali tek ako se zabilježi, odštampa ili umnoži i tako otrgne od zaborava, ona zauvijek odjekuje u vječnosti. Značenja riječi tako imaju atribut bezvremenosti, a knjige koje od njih nastaju pripadaju budućnosti isto toliko koliko i sadašnjosti.
NAGRADE: Čitaonicu dječjeg odjela ispunili su nagrađeni učenici sa svojim pedagozima i ravnateljima osnovnih škola. Oni su sudjelovali na dva natječaja – na natječaju »Moja omiljena bajka H. C. Andersena« u povodu 200. godišnjice rođenja ovog popularnog danskog bajkopisca u suorganizaciji s »Hrckom«, podlistkom »Hrvatske riječi«, te na natječaju »Naj slovo« u povodu 200. obljetnice rođenja Karla Bittermanna.
Ukupno je sudjelovalo 13 osnovnih škola i jedan dječji vrtić.
Na oba natječaja odazvale su se vrtići i Osnovne škole iz Subotice i okolice: vrtić »Marija Petković« Subotica; OŠ »Matko Vuković«; OŠ »Ivan Milutinović«; OŠ »Vladimir Nazor« Đurdin; OŠ »Matija Gubec« Tavankut; OŠ »Miloš Crnjanski«; OŠ »Sonja Marinković«; OŠ »Ivan Goran Kovačić«; OŠ »Jovan Mikić«; OŠ »J. J. Zmaj«; OŠ »Đuro Salaj«; OŠ »Majšanski put«; OŠ »Sveti Sava« i OŠ »10. oktobar«.
Nagrađeno je 51 dijete lijepom knjigom, a oni najbolji i najvrijedniji svojim su školama donijeli po 3 besplatne godišnje članarine. Ove specijalne nagrade dobijaju posebno pohvaljene škole, a posebno su pohvaljeni: na natječaju »Moja omiljena bajka H. C. Andersena«: vrtić »Marija Petković« Subotica, OŠ »Đuro Salaj« i OŠ »Majšanski put« i na natječaju »Naj slovo«: OŠ »Jovan Mikić«, OŠ »J. J. Zmaj«, OŠ »Đuro Salaj«, OŠ »Majšanski put« i OŠ »10. oktobar«.
Najupješnijim učenicima čestitke su uputile bibliotekarka Katarina Čeliković i Valeria Agoston Pribila, a knjižničarka Észter Berenyi i direktor »Hrvatske riječi« Zvonimir Perušić uručio im je knjige. NIU »Hrvatska riječ« je darovala Andersenove bajke najuspješnijim sudionicima iz odjeljenja na hrvatskom nastavnom jeziku, a nagrade učenicima na srpskom i mađarskom nastavnom jeziku darovala je Gradska knjižnica.
SVEČANI PROGRAM: »Ovaj smo dan željeli proslaviti s onima kojima je knjiga na prvom mjestu, a to su čitatelji, tiskari i nakladnici. Prisjećamo se i prvog našeg tiskara Karla Bittermanna u čiju smo čast priredili program Dana knjižnice«, rekla je u uvodnoj riječi ravnateljica Gradske knjižnice Valéria Ágoston Pribilla. Izrazila je potom zadovoljstvo što može nakon punih petnaest godina u knjižnici pozdraviti i ravnatelja osječke Gradske i sveuči-lišne knjižnice Dragutina Katalenca. Ova nekada vrlo plodna suradnja prekinuta je ratnim zbivanjima i zadnja je karika u lancu kulturnih veza koje se ponovno uspostavljaju. Svečani program pratila je je i izložba knjiga i periodike subotickih tiskara i nakladnika koje su donijeli kao »ulaznicu« na proslavu.
OBNOVLJENA SURADNJA: »Izuzetno mi je zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti u ime ustanove ispred koje dolazim i grada Osijeka, u ime knjižničara i djelatnika te ustanove. Dolazim iz institucije koja je imala plodnu suradnju s Gradskom bibliotekom u Subotici i nadam se da ćemo ovu suradnju nastaviti. Iskoristio bih ovu priliku da djelatnicima ove knjižnice, ali i svima vama čestitam ovaj jubilej i zaželim i dalje puno uspjeha. Naša osnovna misija, osnovno poslanje je čuvati lokalnu tradiciju, književnost, jezik, kulturu, a drugi isto tako važan, ako ne i važniji zadatak je da su knjižnice mostovi prema drugim kulturama, drugim jezicima, drugim književnostima. Na ovaj način otvorimo te mostove!«, rekao je, između ostalog, Dragutin Katalenac, ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku.
PRVI SUBOTIČKI TISKAR KARLO BITTERMANN: Bibliotekarka Katarina Čeliković podsjetila je na povijesni slijed razvoja subotičkog tiskarstva.
»Od prve tiskane knjige do danas prošlo je 550 godina. Glasovitom latinskom Biblijom (1455.), Gutenberg je, nedvojbeno, postavio temelje modernog tiskarstva čije napredovanje više ništa nije moglo zaustaviti. Ono je vrlo brzo stiglo do Venecije, ubrzo potom u Hrvatsku, a nama najbliži centar modernog tiskarstva već od druge polovice XV. stoljeća nalazio se u Budimu, u dvorcu poznatog ugarsko-hrvatskog kralja Matije Corvina (1458. -1490.). Do osnivanja svoje prve tiskare Subotičani su knjige, letke, i formulare tiskali u Pešti, Budimu, Beču, Požunu, Osijeku, Novom Sadu i Segedinu. Prvu tiskaru u Subotici otvara Karlo Bittermann 7. ožujka 1844. godine dobivši dozvolu s potpisom cara Ferdinanda I. Dobivši dozvolu i prebrodivši brojne administrativne poteškoće, u proljeće iste godine Karlo Bittermann započinje svoju veliku avanturu. On otvara tiskaru u kojoj od grafičkog alata ima ukupno dvije dotrajale i otpisane, rashodovane, prese iz Pešte, deset-dvanaest vrsta slova, šare, olovne linije i drvena slova koja je izradio Károly Schmidl. Zanimljivo je da je Karlo slova nabavio u Budimu, i od samog početka posjeduje latinicu, ćirilicu i goticu. Tijekom dvadeset pet godina rada u ovoj je tiskari objavljeno preko dvjesto pedeset najraznovrsnijih izdanja – knjiga, brošura, listova i prigodnih spisa: oda, govora, proglasa, kao i školskih izvještaja i molitvenika«, rekla je Katarina Čeliković i na kraju izlaganja najavila brošuru posvećenu ovom pioniru subotičkog tiskarstva koja će uskoro biti tiskana.
K. Č
