Arhiv tekstova
Gospodarsko stanje
Gradnja željezničkih pruga samo je djelomično zadovoljavala potrebe hrvatskih poduzetnika. Glavna pruga, od Beča preko Graza i Ljubljane do Trsta usmjerila je trgovačke tokove preko slovenskih zemalja prema Trstu zbog čega je znatno oslabio hrvatski trgovački stalež.
Trgovina je u hrvatskim zemljama potaknuta kada je 1862. godine dovršen odvojak pruge od Ljubljane preko Zidanoga Mosta i Zagreba do luke u Sisku. Mađarskim kapitalom građena je pruga od Budimpešte prema Rijeci (dionica Zagreb – Karlovac puštena je u promet 1865. godine), no hrvatski kapital nije bio dovoljan za izgradnju vitalnih željezničkih pruga o kojima je ovisio razvoj hrvatske trgovine.
GOSPODARSKA IZLOŽBA: Kako bi potaknula proizvodnju zagrebačka je Trgovačko-obrtnička komora organizirala 1864. godine prvu gospodarsku izložbu u Zagrebu. Na njoj je približno 4000 poduzetnika iz svih hrvatskih zemalja izložilo proizvode.
MJERNI SUSTAV: U Austro-Ugarskoj Monarhiji nije postojao jedinstven sustav mjera i novca. Forinta, koja je bila u opticaju u ugarskome dijelu Monarhije imala je 60 krajcara ili 100 novčića, reformom novčarskoga sustava 1892. godine zamijenjena je krunom, koja je imala 100 novčića ili filira ili talira (42 ugarske forinte mijenjane su za 100 kruna). Do 1914. godine kruna je bila stabilna, no za vrijeme Prvoga svjetskog rata (1914. – 1918.) cijene su stalno rasle, zavladala je velika skupoća i oskudica, a pravi pokazatelji razorne snage inflacije pojavili su se početkom 1918. godine. Pred završetak rata inflacija je gotovo obezvrijedila krunu
Do primjene metričkoga sustava u Austro-Ugarskoj Monarhiji 1874. godine, a i desetljećima kasnije, tekućine su se mjerile donjoaustrijskim vedrom (iznosilo je 56,59 litara) i bečkim vaganom (iznosio je 61,49 litri). Težina se mjerila bečkim centom, koji je imao 100 funti, a iznosio je 56 kilograma, kvintalom, koji je imao 4,5 kilograma, i lotom, koji je iznosio 17,5 grama. U Međimurju, koje je bilo u sastavu Mađarske, te na području nekadašnje Dubrovačke Republike vrijedile su drugačije mjere, a pravi je problem nastao kada se Bosna i Hercegovina uključila u gospodarske tokove Austro-Ugarske Monarhija. Premda je Austro-Ugarska Monarhija prihvatila metrički sustav (metar, gram, litra) dugo su vrijedile stare mjere – osobito u kartografiji, arhitekturi i katastru.
g
