Arhiv tekstova
Snaga različitosti
U utorak, 18. listopada na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu održana je prezentacija nacionalnog izvješća o humanom razvoju, »Snaga različitosti« u Srbiji, danas, koje je pokrenuo »Program Ujedinjenih nacija za razvoj« (UNPD) – globalna razvojna mreža UN koja radi na poboljšanju kvalitete života ljudi širom svijeta, ne samo ekonomski već i kulturološki i socijalno, sa ciljem da se promovira i razvija multikulturalnost i različitost. Pore UNPD-a u sačinjavanju izvješća učestvovali su Ekonomski insitut i Centar za ljudska prava iz Beograda. Početkom 90-tih Ujedinjene nacije su postavile novi koncept mjerenja Društvenog proizvoda po glavi stanovnika koji su nazvali »Indeks humanog razvoja« (HDI) koji se sastoji od tri mjerne komponente: kvaliteta dugog i zdravog života, razina obrazovanja i kao treći parametar životni standard zasnovan na razini kupovne moći stanovnika.
Program za razvoj UN sprovodi u 166 zemlje svijeta pod općim nazivom »Milenijski ciljevi razvoja« čiji je osnovni cilj smanjenje siromaštva u svijetu. Svaka od 166 članica UNPD tijekom godine podnosi izvješće koje se temelji ne samo na pregledu situacije i stanja u državi već i ima za cilj da pokaže politiku države, te mjere koje država primjenjuje u tom cilju. Kao član ekspertske grupe koja je sačinila izvješće i kao Tajnik pokrajinskog tajništva za upravu, propise i nacionalne manjine, Tamás Korhecz, istaknuo je kako se politika UNPD-a i politika Pokrajinske vlade ne sukobljavaju već tijeku u istom pravcu, sa istim ciljevima, a to je da se unaprijedi suživot stanovništva u Srbiji koja i višenacionalnoj Vojvodini. »Srbija je primjer izrazito multikulturalnog prostora gdje se prožimaju utjecaji istoka i zapada iz čega je proistekla sadašnja multikulturalnost, koju ne treba historijski istraživati već treba raditi na poboljšanju međunacionalnih odnosa«, kazao je Korhecz. Po njegovim riječima u Srbiji se vodi pozitivna i afirmirajuća politika kojom se zakonski pospješuju i priznaju različitosti, međutim istraživanje pokazuje da javno mnijenje ima negativni stav prema različitostima. »Ljudi različitih nacionalnih zajednica godinama žive zajedno ali jedni o drugima ne znaju ništa. Zato vojvođanski identitet, koji je prihvatljiv i većinskom i manjinskom stanovništvu, treba jačati, on je važan kohezivni faktor i kojim ćemo smanjiti konflikte na nacionalnoj osnovi«, istaknuo je Korhecz i dodao da kroz projekt »Afirmacija multikulturalizma u Vojvodini« koji je pokrenula pokrajinska vlast upravo se radi na jačanju tog integrativnog faktora među stanovništvom.
»U Srbiji su provedena dva istraživanja sredinom 90-tih, ali su zbog političke situacije prekinuta da bi se ponovo pristupilo istraživanju 2004. godine, sa akcentom na raznolikosti populacije u Srbiji, različitost kulture, vjere, jezika, te geografska, spolna, generacijska različitost koje nude sliku države koja posjeduje višestruka bogatstva ali i brojne izazove za budućnost«, kazao je Radomir Burić iz UNPD. Burić je objasnio da UNPD nije izoliran projekt već kontinuiran, kojim se utvrđuje koji su uvjeti neophodni da bi se dogodio humani razvoj. Po njegovim riječima Europska unija je svoj mir i prosperitet izgradila na uzajamnom priznavanju vrijednosti naroda sa različitim kulturama, vjerama i jezicima i to nakon vjekova međusobnih ratova, a da Srbija sa svim svojim multikulturalnim historijskim naslijeđem kao i sadašnjošću ima mogućnost da i dalje doprinosi tom procesu razvoja. Na osnovu istraživanja dobiven je Indeks humanog razvoja koji je za Srbiju ( mjeri se od 0 do 1) je 0,772, za Beograd je 0,826, za centralnu Srbiju je 0,738, a za Vojvodinu 0,768. Profesor Jurij Bajec s Ekonomskog instituta u Beogradu izrazio je čuđenje zbog malih razlika veličine Indeksa između Vojvodine i centralne Srbije jer je, kako je rekao, intuitivno očekivao veći indeks u korist Vojvodine. »Slika da je Vojvodina mnogo razvijenija u mjeri Indeksa humanog razvoja od centralne Srbije, istraživanje je pokazalo da je nije točna«, kazao je Bajec. Inače razvijene države imaju Indeks do 0,9, a ni jedna nema 1. g
