Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 13. 10.

Ras­pra­va
Pred parlamentom Europske unije u Bruxellesu je održana rasprava o stanju u Vojvodini. Rasprava o kršenju prava nacionalnih manjina održala se poslije objavljivanja rezolucije Europskog parlamenta u kojoj se navodi kako u Vojvodini postoje učestala kršenja ljudskih prava i odsustvo zakona i upozorava kako će Europska unija morati preispitati financijsku pomoć Srbiji i Crnoj Gori ako prava manjina ne budu poštovana. Izlaganja predstavnika državnih organa vlasti i manjinskih čelnika o manjinskim pravima u Vojvodini prilično su se razlikovala.

Tje­ra­li­ca
Mirjana Marković, supruga haškog optuženika Slobodana Miloševića, vraćena je na Interpolovu crvenu tjeralicu najtraženijih osoba, javili su beogradski mediji.
Tjeralica Interpola za Mirjanom Marković ponovno je raspisana po nalogu beogradskog Okružnog suda, zbog neodazivanja na sudski poziv u rujnu ove godine, unatoč usmenom obećanju njenog odvjetnika Zdenka Tomanovića kako će se pojaviti na sudu. Na osnovu tog obećanja tjeralica, raspisana 2003. godine, bila je početkom lipnja ukinuta.

Po­ku{aj
Sudsko vijeće Haškog tribunala odlučilo je Ramušu Haradinaju dozvoliti uključenje u politički život na Kosovu. Haradinaj, optužen za zločine nad Srbima i Albancima 1998., trenutačno je na slobodi do početka suđenja, a protiv odluke Sudskog vijeća bio je samo predsjedavajući Vijeća, koji je rekao da se time šalje loša poruka javnosti.
Samo dan kasnije, Haški tribunal je privremeno je stopirao provođenje odluke da se Haradinaju dozvoli uključivanje u politički život na Kosovu.

Si­ro­ma{ni
Srbija je siromašna zemlja u kojoj oko deset posto stanovništva živi ispod linije siromaštva, a isto toliko je blizu te granice
Suradnik Centra za liberalno-demokratske studije Gordana Matković rekla je kako se, prema istraživanjima koja su provedena 2002. i 2003. godine, koeficijent nejednakosti između bogatih i siromašnih u Srbiji kretao oko 33 posto, što je u odnosu na trenutačne indicije bilo na prihvatljivoj razini.

 

PETAK, 14. 10.

Pred­sjed­ni­ci
Summit šefova država srednje Europe posvećen pitanjima europskih integracija, uključivši gospodarsko-socijalni aspekt tog procesa, svečano je otvoren u zagrebačkom hotelu Westin. Predsjedavajući summita hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, pozdravljajući sudionike skupa poručio je kako je proširenje Europske unije jedini put kojim Europa treba ići.

Pre­go­vo­ri
Posjet državnog podtajnika SAD-a Nikolasa Bernsa Beogradu imao je samo dvije teme, a to su Haški tribunal i pregovori o Kosovu. Berns je kazao kako će razgovori o statusu Kosova vjerojatno početi u studenome, poslije sastanka međunarodne Kontakt-grupe, zakazanog za 2. studenoga u Washingtonu. Berns je rekao i kako je stav SAD da do rješe-nja treba doći kompromisom Beograda, Prištine i međunarodne zajednice, u interesu svih na Kosovu i stabilnosti regije.
Pri­ti­sak
Milo Đukanović je potvrdio kako EU želi da se referendum u Crnoj Gori pomjeri s travnja na ranu jesen 2006. godine. Đukanović je rekao kako spremnost na punu suradnju sa Europskom unijom ne znači odricanje od nacionalnih i državnih interesa: »Mi želimo punu kooperativnost s EU, ali to možemo ostvariti na drugi način«.

Na­pre­dak
Odnosi Srbije i Crne Gore s Hrvatskom svakim su danom sve bolji što je dobro i za stabilnost jugoistočne Europe, rekao je predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović prvoga dana Croatia summita 2005. koji se održao u Zagrebu.
»Srbija i Crna Gora i Hrvatska imaju svakim danom sve bolje odnose«, rekao je ocijenivši kako je to dobro za dvije metropole ali i za »europsku stabilnost istočnog dijela Europe«. Međutim, »hrvatska manjina u Crnoj Gori ima veoma respektabilan status, a crnogorska u Hrvatskoj također i mislim da na tim primjerima treba graditi odnose Srbije i Hrvatske kada su u pitanju manjinska prava«, ocijenio je predsjednik SiCG.

 

subota, 15. 10.

Pro­svjed
Više stotina pripadnika mađarske nacionalne manjine okupilo se na prosvjednom mitingu na trgu ispred Gradske kuće u Subotici. Kako je priopćila organizacija »Civilni pokret«, inače organizator mitinga, Mađari su skup organizirali nezadovoljni što vlasti u Srbiji ne rade dovoljno na zaštiti njihovih prava.

BIA
BIA je priopćila kako je od 15. listopada počela s predajom dokumentacije bivše Službe državne sigurnosti od 1956. do 1975. godine. »Riječ je o dokumentaciji koja je stvorena u razdoblju od 1956. do 1975. godine, a odnosi se na lica koja su u tadašnjoj SFRJ djelovala s pozicija anarholiberalizma, liberalizma i birokratskog etatizma«, priopćila je Vlada Srbije. Dokumentaciju, u ukupnom obujmu od oko 30.000 stranica za više od tisuću lica, BIA pre

daje Arhivu Srbije.

 

NEDJELJA, 16. 10.

Pre­ven­ti­va
Po nalogu Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, oformljen je Centar za prevenciju i kontrolu avijarne influence, koji će raditi na praćenju kretanja, sprečavanju pojavljivanja, brzom otkrivanju, sprečavanju širenja i iskorjenjivanju ptičjeg gripa. Ministarstvo je priopćilo kako, i pored toga što je pripravnost povećana, stručnjaci smatraju da je rizik unošenja virusa preko ptica selica minimalan. Stupanj pripravnosti čitave veterinarske službe je na najvišoj razini, a u Upravi za veterinu uvedena su dežurstva koja uključuju i dane vikenda. Mogući slučajevi ptičjeg gripa i sve dodatne informacije o toj bolesti mogu se dobiti na info-telefon 011/ 214-53-95.

Za­htje­vi
Srpska radikalna stranka zatražila je da njezin lider Vojislav Šešelj bude pušten na slobodu jer mu suđenje pred Haškim tribunalom nije počelo više od dvije godine.

 

PONEDJELJAK, 17. 10.

Part­ne­ri
Predsjednici Socijaldemokratske partije Nebojša Čović i Pokreta snaga Srbije Bogoljub Karić potpisali su sporazum o suradnji tih stranaka. U tom sporazumu se navodi kako će se SDP i PSS zalagati za hitno raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji.

In­fla­ci­ja
Ministar trgovine Bojan Dimitrijević kaže kako će inflacija ove godine biti veća od predviđene. Dimitrijević kaže kako će, i pored dobrih rezultata rada Vlade Srbije, inflacija ove godine biti veća od projektirane, od oko devet posto, i kako će se kretati između 13 i 15 posto. Ministar je kao glavni uzrok za toliku inflaciju naveo rast cijena nafte na svjetskom tržištu.

Pro­mje­na
Organizacijski odbor za obilježavanje druge obljetnice smrti nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića odlučio je kako će poštovati odluku Visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna o zabrani preimenovanja sarajevske zračne luke. Ta je zračna luka od 18. listopada trebala dobiti ime po Izetbegoviću no Ashdownovom odlukom takva je nakana prošlog tjedna spriječena nakon što je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) zaključio kako bi se time potkopao proces pomirenja u zemlji.

 

utorak, 18. 10.

Svje­do­ci
Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević zatražio je od Haškog suda (ICTY) da mu odobri izvođenje još 199 svjedoka obrane, od kojih 15 za optužnicu za Kosovo, 74 za Hrvatsku, 106 za BiH, te četiri tzv. »neprijateljska svjedoka«, za čije ispitivanje će trebati dodatnih 100 radnih dana. Milošević je objasnio kako je prvotni popis svjedoka obrane, na kojem je bilo više od 1.600 imena, na zahtjev sudskog vijeća »rigorozno skratio« da bi došao do broja 199, koji je uz dosadašnjih četrdesetak saslušanih svjedoka, ukupno manji od broja svjedoka koje je izveo tužitelj Geoffrey Nice.

[ted­nja
Kako se navodi u priopćenju, devizna štednja je u 2005. godini povećana za rekordnih 553 milijuna eura, što znači da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvaren za 166 milijuna eura veći porast devizne štednje nego u cijeloj prethodnoj godini. NBS je istakla da o sadašnjem povjerenju građana u bankarski sustav govori i podatak da je 31. srpnja 2001. godine štednja iznosila svega 9,7 milijuna eura.

 

srijeda, 19. 10.

Su|enje
Suđenje u Bagdadu počinje po optužnici za ubojstvo više od 140 Šiita u selu Dudžail, sJeverno od Bagdada, a Husein i njegovi suradnici terete sa da su naredili ubojstvo šiitskih muškaraca u tom selu poslije atentata na Huseina u srpnju 1982, dok je predsjednička kolona prolazila kroz Dudžail.
Suđenje se odvija pred iračkim Specijalnim tribunalom koji su u prosincu 2003. uspostavile vlasti Iraka i SAD.