Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 6. 10.

Raz­gra­ni~enje
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je kako ukoliko Hrvatska i Slovenija ne pronađu racionalno rješenje oko razgraničenja na moru predstoji jedino odlazak pred međunarodni sud.
»Ukoliko ne nađemo racionalno rješenje, ako ne sjednemo za stol i ne priznaju se činjenice, prije svega one koje je utvrdila Badinterova komisija, onda idemo pred međunarodni sud u Haagu«, kazao je predsjednik Mesić odgovarajući na novinarsko pitanje što misli o odluci slovenskog parlamenta o proglašenju epikontinetalnog pojasa i nekim najavama u Sloveniji da se to pitanje riješi referendumom.

Na­pu{ta­nje
Demokratska stranka više ne sudjeluje u radu Skupštine Srbije i skupštinskih odbora.
Glavni odbor DS-a odluku je donio u znak prosvjeda zbog odbijanja Administrativnog odbora Skupštine da oduzme mandate Esadu Džudževiću i Bajramu Omeragiću, dvojici zastupnika s Liste za Sandžak. Od 348 nazočnih članova GO, protivu odluke koju je predložio potpredsjednik DS-a Dušan Petrović glasova je 21 član GO, a šest ih je bilo uzdržano. Lider stranke Boris Tadić rekao je kako odluka GO ne znači da DS napušta Parlament kao instituciju i dodao kako DS želi nove parlamentarne izbore, zatim želi biti lider demokratskih promjena i formirati stabilnu vladu do ulaska u Europsku uniju.

 

PETAK, 7. 10.

Most
Gradske vlasti Novog Sada otvorile su Most slobode, iako je svečano otvorenje bilo planirano za 11. listopada. Most je prešlo nekoliko stotina automobila i nekoliko tisuća pješaka, uz zvuke sirena. Na čelu kolone bili su gradonačelnica Maja Gojković, ravnatelj Zavoda za izgradnju grada Igor Mirović, dužnosnik radikala Milorad Mirčić i dužnosnik Socijalističke partije Srbije Dušan Bajatović, tj. predstavnici partija koje su bile na vlasti kada je most srušen 1999. Na drugom, neslužbenom otvorenju novosadskog Mosta slobode, 11. listopada komesar za proširenje EU Olli Rehn i predstavnici republičke i pokrajinske administracije poručili su kako obnovljeni most predstavlja simbol puta Srbije ka EU.

Svje­do­ci
Osam od četrnaest svjedoka iz Srbije pristalo je krajem listopada u Splitu svjedočiti na ponovnom suđenju za ratni zločin u Lori.
Oni su poslije sastanka u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu s predstavnicima vladinih i nevladinih organizacija, pristali otputovati u Split nakon što su im dane garancije za siguran boravak u Hrvatskoj.

Pri­jet­nja
U Srbiji nema ptičjeg gripa i ne postoje dokazi o prenošenju te bolesti sa čovjeka na čovjeka, ali postoji ozbiljna prijetnja od pandemije. Zbog toga je Vlada Srbije usvojila Plan aktivnosti prije i tijekom eventualne pandemije, koji predviđa, između ostalog. i proizvodnju tri milijuna vakcina.
Ptice zaražene tom bolešću nađene su u Rusiji i Tadžikistanu, ali i u susjednoj Rumunjskoj, u delti Dunava.

 

subota, 8. 10.

Obe}anje
Europska unija održala je obećanje o početku pregovora, a sada je sve u hrvatskim rukama, rekli su hrvatski premijer Ivo Sanader i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn u Zagrebu.
»Zahvalio bih Olliju Rehnu što je održao obećanje da će pregovori početi onoga dana kad bude ocijenjeno da Hrvatska u potpunosti surađuje s ICTY-em«, rekao je Ivo Sanader.
Screening počinje 20. listopada, rekao je Sanader i izrazio nadu u skoro otvaranje i brzo zatvaranje nekih poglavlja u pregovorima.
Olli Rehn čestitao je Hrvatskoj na početku pregovora koji su, kako je rekao, rezultat ekonomskih i političkih reforma i pune suradnje s ICTY-em

Pro­sje~no
Brzina tranzicije u Srbiji u posljednjih pet godina odgovara prosječnoj brzini tranzicije ostalih zemalja u okruženju, izjavio je potpredsjednik republičke Vlade Miroljub Labus.
Potpredsjednik Vlade Srbije je, govoreći na konferenciji »Četiri godine tranzicije u Srbiji«, koju je organizirao Centar za liberalno-demokratske studije, kazao kako je u Centralnoj Europi tranzicija bila brža, ali kako je u poređenju sa susjedima, Srbija postigla veće uspjehe za isto vrijeme.

 

NEDJELJA, 9. 10.

Pro­pu­to­va­nja
U hrvatskom su Jadranu u prvih osam mjeseci ove godine ukupno ostvarena 292 kružna putovanja stranih brodova, što je 21,2 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, a na tim je brodovima bilo 19,8 posto više putnika ili njih 322.776, objavio je Državni zavod za statistiku.
Putnici koji su na taj način ušli u Hrvatsku ukupno su ostvarili 451 dan boravka, što je 45 posto više nego u osam mjeseci 2004. Prosječno je na tim brodovima bilo 1.100 putnika.

 

PONEDJELJAK, 10. 10.

Pre­go­vo­ri
Srbija i Crna Gora je s tri pregovaračka tima, službeno započela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. To je u beogradskoj Palači federacije objavio europski komesar za proširenje Olli Rehn. Usprkos svečanim tonovima koji su se mogli čuti kod svih nazočnih političara, tema koja se nametala i ovog puta jest suradnja sa Haškim tribunalom, ali i održavanje referenduma u Crnoj Gori.
Rehn je naveo kako bi eventualno odvajanje Crne Gore i nesuradnja s Haagom mogli usporiti pregovore.

Rav­no­du{nost
Human Rights Watch navodi kako vlasti u Srbiji ne uspijevaju riješiti problem pojačanog nasilja protiv etničkih i vjerskih manjina.
»Dokad je tako, Srbija ne može očekivati približavanje Europskoj uniji«, navodi se u izvještaju HRW-a »Opasna ravnodušnost: Nasilje protiv manjina u Srbiji«. HRW dokumentira niz nasilnih djela protiv pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica od konca 2003. do danas, uključujući fizičke napade, nasrtaje na vjerske i kulturne objekte i skrnavljenje groblja.

 

utorak, 11. 10.

Troj­ka
U Haškom sudu je počeo proces protiv Vukovarske trojke. Sudi se Veselinu Šljivančaninu, Miletu Mrkšiću i Miroslavu Radiću, bivšim časnicima JNA, optuženima za ubojstvo više od 250 hrvatskih zarobljenika. Tužiteljstvo je dalo svoju uvodnu riječ, a potom slijedi dvotjedna stanka, kako bi tužitelji 25. listopada izveli svog prvog svjedoka.
Četrnaest godina od zločina na poljoprivrednom dobru Ovčara, desetak od podizanja optužnice i dvije od kada je i posljednji optuženi dospio u pritvor, u Tribunalu počinje suđenje na kojemu će se, prema najavama Tužiteljstva, pojaviti 80 svjedoka. Časnik bivše JNA Veselin Šljivan-čanin izjavio je pred sucima Haškog suda kako se ne osjeća krivim za zločine počinjene u Ovčari. Šljivančanin je naglasio kako vjeruje u pravdu i naveo kako će njegovu nevinost dokazati branitelji, ali i, kako je rekao, časni svjedoci koji će se pojaviti pred sudom. On kaže kako je izložen neistinama, a kako je najveća ona da mrzi Hrvate. »Vojnici i ja smo i u Vukovaru najviše pomagali hrvatskom narodu. To je kršćanski narod i među nama nema nikakve razlike«, rekao je Šljivančanin.

Za­do­volj­ni
Skupština Srbije je većinom glasova odbila inicijativu Demokratske stranke za smjenu ministra pravde Zorana Stojkovića. Zastupnici DS-a nisu bili u dvorani, s obzirom da su prošloga tjedna odlučili više ne sudjelovati u radu skupštine. Optužujući demokrate kako nemaju hrabrosti s njim suočiti se, ministar pravde je rekao kako više neće polemizirati i demantirati svakodnevne laži koje stiže iz te stranke, jer za to nema vremena.
Iako je ministar pravde Zoran Stojković bio spreman za skupštinskom govornicom odgovoriti na kritike DS-a koja je republičkom parlamentu podnijela zahtjev za njegovu smjenu, za to nije imao prilike. Zastupnici vladajuće većine nisu prihvatili otvaranje takve rasprave, dok demokrate, poštujući stranačku odluku nisu ni bili u dvorani.

 

srijeda, 12. 10.

Pod­u­ka
Ministar prosvjete i sporta u Vladi Republike Srbije Slobodan Vuksanović najavio je obuku i usavršavanje vjeroučitelja.
Vuksanović je izjavio kako će u cilju poboljšanja nastave vjeronauke vjeroučitelje u Srbiji ubuduće obučavati i usavršavati Bogoslovski fakultet u Beogradu. Vuksanović kaže kako je to neophodno kako bi bio poboljšan kvalitet nastave.
»Taj mladi predmet u osnovnim školama treba osmisliti na pravi način kako bi bio prilagođen djeci najmlađeg uzrasta. Kod nas postoje neke specifičnosti i zbog 50 godina komunizma. Vjeronauka je izborni predmet i tretiramo je isto kao i drugi izborni predmet, također mlad, a to je građanski odgoj«, kaže ministar.

Sret­ni
Predsjednik Haškog suda Teodor Meron rekao je kako su građani na prostoru SFRJ u određenom smislu sretniji nego neki drugi.
»Građani bivših jugoslavenskih republika sretni su u jednom pogledu, a to je da, za razliku od ljudi s drugih ratnih područja, oni imaju Tribunal«, rekao je Meron i pozvao sve članice Ujedinjenih naroda na punu suradnju kako bi optuženi za ratne zločine na Balkanu bili privedeni pravdi.
»Na povijesno dostignuće Tribunala će pasti sjena ako glavni optuženici ne budu privedeni pravdi u Haag«, naveo je Meron u godišnjem izvješću Generalnoj skupštini UN, objavljenom u Trubunalu.