Arhiv tekstova
Zlo se ne smije gurati pod tepih
»Ovdje se polazi od postavke da nam je prošlost bila autoritarna i da je činjeno zlo, a pretpostavka je da je ona savladiva putem pravne države«, kratko je na početku odvjetnik dr. Slobodan Beljanski obrazložio suštinu problema na tribini »Kako savladati zlo autoritarne prošlosti u pravnoj državi«, koja je prošlog tjedna održana u Novom Sadu, u organizaciji Foruma Iurisa i Centra za unapređenje pravnih studija, a uz pomoć njemačke zak-lade »Konrad Adenauer«.
O ovome aktualnome i značajnome pitanju, koje dotiče svaku državu i društvo koji su imali autoritarni oblik vladavine, još su govorili prof. dr. Stanko Pihler, prof. dr. Jovica Trkulja i prof. dr. Vladimir Vodinelić.
MRAČNA PROŠLOST: »Suočavamo se s neobičnom, mračnom prošlošću – autoritarnom. Bitna njezina odlika je kršenje ljudskih prava, i to temeljito, masovno, metodično. Ona je ispunjena surovom stranom čovjekove prirode, koja na žalost ima ogromnu snagu da obnavlja svoju destruktivnu moć s nepredvidivim i maštovitim oblicima zla«, pojasnio je prof. Pihler u uvodu društveno-političku i antropološku srž ovoga problema, kojega je značajan broj ovdašnjih građana sve do nedavno iskušavao.
Pri tomu je temeljno polazište da se zlo, koje je nastalo u prošlosti, mora savladati, na neki način prevladati, jer će se u protivnom ono kao bumerang vratiti u sadašnjost. Sam, pak, proces toga savladavanja zla učinjenog u prošlosti može biti različit, a jedan njegov segment predstavlja savladavanje putem prava i njegovih institucionalnih aranžmana. »Ukoliko to imamo na djelu i to putem prava, onda se to naziva aktivno vođenje politike sjećanja, a ukoliko se to ne događa, onda se sprovodi politika zaborava. U Srbiji se do 12. ožujka 2003. oficijelno vodila politika zaborava, da bi se nakon ubojstva srbijanskog premijera stidljivo krenulo u suočavanje sa zlom u prošlosti, da bi nakon prosinačkih izbora ponovno na djelu bilo guranje stvari pod tepih«, ocijenio je dr. Trkulja stanje u nas.
PRERAĐIVANJE PROŠLOSTI: Stoga je, prema njegovom mišljenju, važno i pitanje zašto u Srbiji izostaje pravno savladavanje prošlosti. »Kao prvo, moramo konstatirati kako ovdje ne samo da nema suočavanja s prošlošću, nego se u Srbiji prošlost prerađuje. Drugo, uzrok toga može biti i rat, koji u sebi sadržava najveće breme zla. Također, ne treba zanemariti ni činjenicu da distinkcija između dželata i žrtve ovdje nije bila nikada jasno određena. Četvrto, srbijanska politička elita ne pokazuje spremnost za tako što. Peto, već dulje vrijeme ovdje na djelu imamo ‘nepodnošljivu lakoću zaboravljanja’. I šesto, u Srbiji nema pravog diskontinuiteta s režimom koji je proizvodio zlo, čak ni 5. listopada, a kamo li sada«, zaključio je dr. Trkulja.
»Jednostavno rečeno, prošlost se mora savladati da ne bi vladala nama!«, istaknuo je posljednji uvodničar dr. Vodinelić. Stoga je i razumljivo zašto, ako takva prošlost djeluje u sadašnjosti, imamo prob-lema s demokracijom i vladavinom prava. Toga je zakonomjernoga procesa i pravilnosti bila svjesna i vlast DOS-a i na tome je planu nešto i pokušala učiniti. »Međutim, sve što je tu urađeno pripada prošlosti. Jer, ono što se vezuje za najnoviju vlast je nešto sasvim drugo. Ako je ranije bilo blijedog savladavanja prošlosti, sada imamo obnovu onih vrijednosti koje su od strane vlasti DOS-a bile pokušane biti prevladane«, zaključio je dr. Vodinelić. Pa ipak, to ne rješava problem, već ga samo odlaže za određeno vrijeme, i u tomu se krije opasnost takve strategije.
