Arhiv tekstova

Ne­do­u­mi­ce oko iz­bo­ra: ne­po­sred­no ili elek­tor­ski

Sljedeće godine manjinskim nacionalnim vijećima koja su konstituirana prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002. godine predstoje novi izbori. Mađarskom nacionalnom vijeću, koje je prvo održalo elektorsku skupštinu i koje se prvo konstituiralo, četverogodišnji mandat ističe u rujnu 2006. godine, a drugima, kao Hrvatskom nacionalnom vijeću na primjer, siječnja 2007.
    Prema najavama, taj bi se izbor trebao održati prema novom Zakonu o nacionalnim vijećima, koji je u pripremi, a koji bi trebao preciznije definirati način izbora članova ovoga tijela kao i njihove ovlasti. Međutim zasada se još uvijek ne zna prema kojim »pravilima igre« će se odvijati izbori.
NEMA KONSENZUSA OKO IZBORA: Tajnik Savjeta Vlade Republike Srbije za nacionalne manjine Petar Lađević izjavio je za Slobodnu Europu kako se u tom tijelu efikasno radi na donošenju zakona koji će precizirati ovlasti i način izbora nacionalnih vijeća. Za sada, kaže Lađević, postoji visok stupanj konsenzusa kad su u pitanju ovlasti vijeća ali nikako nema konsenzusa kada su u pitanju izbori za nacionalna vijeća.
    U prvom mandatu članovi vijeća izabrani su posrednim izborima, preko elektora,
koji su mogli biti predstavnici udruga, stranaka kao i oni pripadnici manjine koji su sakupili 100 potpisa potpore iz svoje nacionalne zajednice. Zamjerke upućivane tom načinu izbora su da vijeća nisu izabrana demokratskim putem, odnosno neposrednim izborima, te im se tako u pojedinim segmentima njihove ovlasti osporava legitimitet odlučivanja. Za sada su u opticaju dva načina izbora, oko kojih ne postoji konsenzus: jedan neposredni uz posebne biračke spiskove nacionalnih manjina a drugi kao i do sada elektorskim putem.
PRIJEDLOG JOŠ NIJE POZNAT: Predsjednica Slovačkog nacionalnog vijeća i koordinatorica svih dvanaest nacionalnih vijeća u Srbiji Ana Tomanova Makanova kaže za »Hrvatsku riječ« kako je u tijeku izrada prijedloga Zakona o nacionalnim vijećima koji treba definirati ovlasti, način izbora i financiranje vijeća nacionalnih manjina.
    »Formirane su radne skupine koje se bave pitanjima ovlasti vijeća a kao osnova je uzeta četvrta radna verzija o nacionalnim vijećima«, kaže Ana Tomanova Makanova. »Radne skupine su održale sastanke u Beogradu po oblastima: za kulturu, informiranje, obrazovanje i službenu uporabu jezika i pisma. U radnim skupinama su predstavnici nacionalnih vijeća, pokrajinskih struktura, republičkih ministarstava i Ministarstva za ljudska i manjinska prava SiCG. Nemam saznanja o tome dokle su oni stigli, dakle, radi se, ali ništa konkretno još nismo vidjeli, nikakve njihove radne materijale, prijedloge, zapisnike.«
    »Kada je pak riječ o drugom dijelu Zakona koji se odnosi na izbore za članove nacionalnih vijeća do sada je organiziran jedan okrugli stol u organizaciji NVO Građanske inicijative gdje su bili uključeni svi relevantni predstavnici nacionalnih vijeća i sve strukture pokrajinske i republičke i savezne vlasti i OESS-a. Na razini Republike na tu temu se ne govori i još uvijek nije oformljeno radno tijelo koje bi se bavilo samim izborima članova nacionalnih vijeća a također niti o trećem dijelu te radne verzije Zakona koji se odnosi na financiranje vijeća također nemam nikakvih saznanja«, kaže Tomanova Makanova i dodaje kako se radi na prijedlogu Zakona ali još malo sporo, malo razvodnjeno i malo neozbiljno.
ZA ALTERNATIVNI IZBOR: Koordinatorica nacionalnih vijeća Tomanova Makanova kaže kako je načelna preporuka da sva nacionalna vijeća pojedinačno održe sastanke gdje bi ovo pitanje razmotrili i dali svoja konkretnija viđenja i prijedloge dok je glede načina izbora na posljednjem sastanku predsjednika nacionalnih vijeća prevladalo mišljenje da Zakon treba dati alternativni izbor nacionalnim manjinama kako će birati članove svojih nacionalnih vijeća ili neposredno ili putem elektorske skupštine.
    Tomanova Makanova očekuje da će, kad bude pripremljen, prijedlog Zakona u svim oblastima ovlasti, izbora, financija i kaznenih odredbi ponovno doći na nacionalna vijeća na javnu raspravu i da će se tek onda napraviti konačni prijedlog koji će ići na usvajanje. Za sada je na nivou samog početka, zaključuje ona, ali dodaje kako bi krajem godine i najkasnije do početka godine Zakon morao biti usvojen jer predstoji sljedeći krug izbora, nacionalnih vijeća i bilo bi logično da se oni održe po novom zakonu.                                                 g