Arhiv tekstova
Uvijek se može bolje
Na staroj cesti za Novi Sad između Subotice i Starog Žednika nalazi se jedno od 16 oglednih polja selekcionara sjemena »Pioneer« iz SAD-a, na kojemu je zasađen kukuruz sorte R 38-42. Očekivani prinos na ovom polju, čiji je vlasnik Stipan Šarčević, trebao bi biti 22 tone kukuruza po hektaru što bi bio najveći zabilježen prinos u ovim krajevima. Svjetski rekord je 24 tone kukuruza po hektaru. Ostalih petnaest oglednih polja kukuruza raspoređenih po Vojvodini očekuje prinos od 12 do15 tona po hektaru. To je bio povod za razgovor s poljodjelcem spremnim za eksperimente, Stipanom Šarčevićem.
4Kako ste se odlučili zasaditi sjeme kukuruza »Pioneer«?
Sjeme za sadnju dobio sam od »Pionnera«. Naši su selekcionari, kao što su zemunski i novosadski institut, zaostali u razvoju i imaju samo dobre sorte kasnog sazrijevanja. »Pionnerove« sorte imaju ranije sazrijevanje. Nekada sam sadio krumpir a sada malo eksperimentiram s kukuruzom.
4U kojoj su mjeri pridonijele atmosferske prilike na prinos ovogodišnjeg roda?
Izbušio sam bunar blizu parcele tako da nisam ovisan o kiši. Po mojem mišljenju, ove su godine slabiji atmosferski uvjeti jer je bilo malo sunca a kukuruz je gusto posađen, razmak između redova je mali pa je sunce teže moglo prodreti u unutraš-njost.
4Koju ste mehanizaciju koristili?
Što se tiče pripreme, uobičajeno, kvalitetno i na vrijeme. Oranje je duboko preko 30 centimetara, setva rana od 1. do 10. trav
nja, zaoravanje umjetnog gnojiva 8-24-16 300 kilograma po hektaru, 150 kilograma kalkamona po hektaru redno s plužačkim plugom.
»Pionner« na oglednim poljima ne dozvoljava zagrtanje što je uobičajeno u ovim krajevima. Samo krunjenje se vrši na licu mjesta i to svaka sorta posebno i mjeri se na elektroničkim vagama. U sve se to možete uvjeriti 1. listopada kada će se ova ogledna parcela na Verušiću kruniti.
4Kako ocjenjujete odnos države prema seljaku?
Maćehinski. Čak i vrhunski prinosi slabo pokrivaju troškove proizvodnje. Mislim kako trebamo što manje uvoziti poljoprivredne proizvode jer ih imamo dovoljno a i kvalitetni su. Treba pokrenuti tvornice.
4Što ćete sijati iduće godine?
Ova moja proizvodnja nije ekološka, iduće godine još ne znam što ću sijati jer nitko ne zna što će biti potrebno na tržištu. Razmišljam o sijanju bundeva za proizvodnju bundevinog sjemena za ulje do 5 hektara eksperimentalno i ogledno.
4Koliko se mladi odlučuju na život na selu?
Imam 72 godine, ženu i sina. Sin studira bogosloviju u Zagrebu, nemam nasljednika za posao. Mladi kad vide koliko provodim radeći u polju rugaju mi se. Nema dohotka pa se ne odlučuju na život na selu.
4Kako vidite budućnost poljoprivrede?
Naše podneblje ne dozvoljava velike posjede. Imali smo ukrupnjavanje posjeda 1945. godine, kada se zemlja oduzimala od ljudi i stvarani su kombinati. Pokazalo se kako to nije valjalo jer zemlja nije imala titulara. Sada slijedi ponovno ukrupnjavanje od strane nekih novih »grofova«. Stručnjaci iz SAD-a tvrde da su posjedi od 100 do 150 hektara najrentabilniji, a za ovo bi podneblje 50 do 60 hektara bilo dovoljno za jedno domaćinstvo. Veliki posjedi neće donijeti boljitak, jer se ne stigne sve na vrijeme uraditi, zemlja nema titulara i stvari se otrgnu kontroli. Manji posjedi mogu imati veće prinose. Prilično sam skeptičan da će oni koji nikad nisu radili na zemlji biti uspješni. Zemlja se mora voljeti a iskustva se prenose ge-neracijski.
Kupovina nove mehanizacije na kredit vodi nas u propast, kada znamo da isplata naših proizvoda kasni i po godinu dana. Mi, zemljodjelci ugovore pravimo jednostrano. Nema u ugovorima što su oni dužni nama. Mi naš račun ne možemo nikom ispostaviti, tako padamo u sve dublji ambis, mehanizacija stara, korov u njivama…
Trenutačno slijedi veliko opterećenje za one koji rade zemlju pod arendu. Bit će im onemogućen rad, a vlasnicima zemlje egzistencija. Kad se izda 10 jutara zemlje u arendu dobije se 53.400 dinara za godinu dana. Najbolje je imati stotinak jutara zemlje i sam je obraditi.
4Čime se bavite u slobodno vrijeme?
Volim otići među ljude, na sajmove, seminare, predavanja i pokušavam to primijeniti na zemlji. Uvijek mislim da može bolje (od susjeda). Osjećam se potpuno zdravim i u mojim godinama mogu raditi na traktoru. Politika me samo zamara, živio bih duže ne gledajući TV i naš parlament. TV gledam zbog meteorologije. g
